2013. u PGŽ: Godina iznadprosječne količine kiše i iznadprosječne topline, godina (riječkih) rekorda


Za razliku od pregleda 2013. u svijetu i Hrvatskoj, kada se radi o PGŽ napravili smo malo detaljniju analizu. Predstavit ćemo je po mjesecima, a ukupno gledano bila je to godina velike količine kiše, posebno u Rijeci, te iznadprosječne topline. Pamtit ćemo je i po snijegu u Rijeci u veljači, ali i po orkanskoj buri na Kvarneru, koja je počinila značajnu materijalnu štetu, a na brojnim lokacijama mjereni su rekordni udari vjetra.

SIJEČANJ – OBILNA KIŠA NA JUGU KVARNERA, SNIJEG U GORJU I VIŠIM DIJELOVIMA RIJEKE
Ako bi ga morali opisati na prvu, odmah bismo mogli reći da siječanj u 2013. godini nije bio isti kao siječanj 2012. godine, a glavnu razliku činile su oborine kojih u ovom mjesecu nije nedostajalo. Jug Kvarnera dobio je i ekstremnu količinu kiše. Rab prednjači s čak 331 mm kiše, Mali Lošinj osjetno manje, ali na kraju također iznadprosječnih 179 mm kiše. Rijeka je također iznad prosjeka, na kraju sa 174 mm (prošle godine samo 50 – ak mm!). U Pargu je palo 159 mm oborine, ali treba naglasiti da je dosta toga palo i u obliku snijega.

Snijega u Gorskom kotaru stvarno nije nedostajalo, a bilo ga je čak i na Kvarneru, posebno dijelovima iznad 300 metara.

Meteorološki vrlo raznolik siječanj, temperaturno je bio iznadprosječan mjesec s nekoliko hladnijih faza, upravo kad su se spomenuti snjegovi događali, a snježni pokrivač na tlu doprinosio je i u nekoliko navrata vrlo hladnim jutrima. Na samom kraju mjeseca značajno je zatoplilo zbog djelovanja anticiklone s jugozapada Europe.

VELJAČA – OBILNA KIŠA NA KVARNERU, OBILAN SNIJEG U GORSKOM KOTARU, 17 CM U RIJECI
Ova veljača u usporedbi s prošlom ostat će upamćena kao izuzetno oborinska, ne samo na prostoru PGŽ, nego i u većem dijelu Hrvatske. Posvuda je pala iznadprosječna količina oborine, u Pargu kod Čabra 235 mm, u Rijeci 209 mm, Malom Lošinju 134 mm, a u Rabu 109 mm oborine. Osim po kiši, pamtit ćemo je i po iznimno obilniim snježnim oborinama u Gorskom kotaru, gdje su mjerene visine i preko 150 cm, a Begovo Razdolje bilo je prešlo i 2 metra. Solidan snijeg pao je i tijekom veljače u nekoliko navrata i u riječkom zaleđu, dok će Riječanima u sjećanju ostati za veljaču rekordnih 17 cm snijega u noći s petka na subotu 22 na 23. veljače.

OŽUJAK – IZNADPROSJEČNA KIŠA, RIJEČKI REKORD
Ožujak je definitivno opravdao svoj karakter “luđaka”. Na svim službenim mjernim postajama pala je iznadprosječna količina oborina. Rijeka je tako prešla brojku od 360 litara, najoborinskiji ožujak otkako se vrše mjerenja u Rijeci. U Pargu je palo blizu 250 mm oborine, Rabu preko 115 mm, a Malom Lošinju 130 mm.

Temperaturno je ožujak bio hladniji od prosjeka. Nakon nešto toplijeg početka, uslijedilo je u početku prosječno, a zatim i iznaprosječno hladno razdoblje.

TRAVANJ, PRVI MJESEC SUŠE U 2013.
Kako je počela ova godina što se oborine tiče, činilo se kako nikada nećemo doći do ispodprosječnog mjeseca u Rijeci, ali eto dogodio se. U Rijeci je palo tek oko 70 mm kiše, dok je prosjek 113 mm. Od ostalih kvarnerskih postaja, Mali Lošinj ga je završio u kategoriji kišno, a palo je 80 mm kiše. Gorski predjeli također nisu obilovali oborinama, u Pargu 120 mm kiše.

Travanj je bio iznadprosječno topao mjesec. Istina, sam početak nije bio takav, nego čak i u zimskom tonu, ali kako je mjesec odmicao, doslovno smo prešli iz jakni u kratke rukave.

SVIBANJ – SNIJEG U GORSKOM KOTARU
Pomalo začuđujuće zvuči činjenica da je 1. svibnja bio najtopliji dan 2013. godine do tada u PGŽ i od tada temperatura od 28°C, koliko je primjerice izmjereno u Rijeci, više se nije ponavljala. Upravo suprotno, redale su se ciklona za ciklonom, temperatura padala, pa je Gorski kotar dobio i snijeg 26. svibnja, što je zasigurno meteorološki događaj mjeseca.
Niti kiše nije nedostajalo, Rijeka je u svibnju skoro došla do 200 mm kiše, Mali Lošinj oko 100, a Parg 180 mm. Naravno, radi se o iznadprosječnim vrijednostima za svibanj.

LIPANJ, JOŠ JEDAN SUŠAN MJESEC
Sam početak mjeseca i klimatološkog ljeta bio je temperaturno vrlo rezerviran. Na Kvarneru su se bilježile temperature do malo iznad 25°C u prvoj dekadi mjeseca, a u Gorskom kotaru uglavnom oko 20°C.
Tjedan dana prije početka kalendarskog ljeta počelo je zagrijavanje, a 19. lipnja bio je najtopliji dan godine na mnogim lokacijama u županiji. U Rijeci je primjerice toga dana temperatura prešla 33°C. Potom je vrućina popuštala.
Sam početak kalendarskog ljeta, 21. lipnja bio je još koji stupanj svježiji od prethodnih dana, a onda je uslijedilo izraženo zahlađenje, a prolazak fronte donio je i izraženija lokalna grmljavinska nevremena. Temperature su pale ispod prosjeka, a u tom smjeru je i završio.
Oborinski je lipanj samo na području južnih dijelova županije bio u granicama normale, dok je posebno na riječkom i čabarskom području lipanj značajnije oborinski podbacio. U Rijeci je lipanjski prosjek 106 mm, a palo je 40 mm kiše. Još je gora bila situacija s Pargom kod Čabra koji je imao vrlo sušan mjesec.
Tako se nakon travnja ponovno dogodio jedan mjesec s ispodprosječnom količinom oborine. Prošle godine većina je mjeseci uključujući i lipanj imala ispodprosječnu količinu oborine, a ove godine već s travnjem, Rijeka je imala pola ostvarenog prosjeka.

SRPANJ, MJESEC HLADNOG MORA
Obilježila ga je niska temperatura mora veći dio mjeseca. Fronta početkom 2. dekade donijela je osvježenje, a bura je rashladila more, koje se teškom mukom zagrijavalo.

Srpanj je uglavnom bio iznadprosječno topao mjesec, sa povremenim periodima unutar prosjeka. Oborinski je bio uglavnom sušan, izuzev riječkog područja gdje je bio u granici normale, a sve zahvaljujući prolasku hladne fronte u 2. dekadi mjeseca kada je u samo nekoliko sati u Rijeci palo preko 50 mm kiše.
Nakon te fronte znatnije je osvježilo i na kopnu i u moru, a ni vrijeme se nije odmah stabiliziralo.
Tek u 3. dekadi osjetili smo pravo srpanjsko ljeto, s temperaturama oko 35°C.

KOLOVOZ, RIJEČKI REKORD
Kolovoz je počeo s valom ljetnih vrućina i u svojih nekoliko dana donio pravi ljetni ugođaj Kvarneru. Rijeka je tako 4. srpnja mjerila 39.2°C i postavila novi rekord za mjesec kolovoz od kako postoje mjerenja. Rekordi su padali sve do 9. kolovoza kada nam je došla “fronta svih fronti”, toliko najavljivana, izdana brojna upozorenja, a od svega jedno veliko NIŠTA.
Nakon toga temperatura se snizila i nije više nikako došlo do ljetnih vrućina, izbrojali smo nekoliko fronti. Pala je lokalno i veća količina kiše.

Na kraju kolovoza što se oborina tiče, situacija u PGŽ bila je sljedeća: Parg 90 mm, Rab 82 mm, Rijeka 78 mm, a Mali Lošinj 39 mm. Da nije bilo izražene ciklone mjesec bi završili u deficitu. Ovako smo u normali, što se oborina tiče, dok smo temperaturno uglavnom iznad prosjeka, dok smo u samo kraćem periodu sredinom mjeseca bili ispod tog prosjeka.

RUJAN, OBILNA KIŠA NA RIJEČKOM PODRUČJU
Mjesec rujan u PGŽ najviše ćemo pamtiti po cikloni krajem mjeseca koja je posebno riječkom području donijela vrlo veliku količinu kiše. Posebno se to odnosi na Rijeku koja je dobila novi dnevni rekord za količinu oborine, a koji iznosi 249 mm.

Temperaturno možemo rujan ocijeniti kao mjesec normalnih ili čak i ispodprosječnih temperatura.

Ipak, po početku mjeseca nije se činilo da će tako biti, jer je prvih 7 dana rujna bilo iznadprosječno toplo.

Drugih 7 dana obilježilo je prosječno ili ispodprosječno vrijeme, a od 9. do 11. rujna na vrijeme je utjecala ciklona uz oborine, a lokalno je palo i preko 50 mm kiše, u ta 3 dana.

Razdoblje od 15. do 21. rujna također su obilježile temperature niže od prosjeka, a ponovno je povremeno od 16. do 19. rujna na prostoru PGŽ gdje je lokalno palo i preko 50 mm kiše.

Nešto više temperature uslijedile su od 22. do 28. rujna kada je uspostavljena stabilizacija vremena. A onda je uslijedio 29. rujna kada se temperatura spustila, a kiša počela nemilice padati i na riječkom području na mnogim postajama dovela do troznamenkaste vrijednosti oborine.

LISTOPAD, OBLACI U RIJECI, JUGOZAPADNO STRUJANJE
Ono što je sigurno je da ga je definitivno obilježio utjecaj Atlantika.

Listopad je počeo hladnim prodorom koji je po prvi puta nakon ljeta, temperature i na Kvarneru spustio na jednoznamenkastu vrijednost. Na istoku Europe bilo je i vrlo hladno.

Hladnoća na našem području bila je kratkog vijeka, ubrzo se vratila toplina, a posebno u zadnjoj dekadi došlo je i do zatopljenja znatno višeg od prosjeka.
Posebno je tada došlo do izražaja jačanje ciklonalne aktivnosti na Atlantiku. Počeo je pritjecati ekstremno topao zrak sa jugozapada, a u Rijeku su stizali oblaci s malo oborina.

O koliko intenzivnim oblačnim danima se radi, najbolje govori podatak da je Rijeka od 22. do 29. listopada zabilježila samo 10 sati sijanja sunca.

Potkraj mjeseca vrijeme je obilježila bura i malo niže temperature.

Oborinska situacija na kraju listopada: Mali Lošinj 171 mm, Rijeka 137 mm, Rab 129 mm, Parg 84 mm.
Možemo zaključiti da je oborinski listopad uglavnom popunio prosjek.

U Rijeci je s njim palo 1832 mm kiše.

STUDENI, ORKANSKA BURA NA KVARNERU
Ono po čemu će se ovaj mjesec pamtiti je svakako orkanska bura na sjevernom Jadranu 11. u mjesecu, s posebnim naglaskom na materijalnu štetu u Rijeci. Udari vjetra na Krčkom mostu 236,52km/h, što je ujedno rekordna brzina vjetra za tu lokaciju. U ranim poslijepodnevnim satima na DHMZ postaji Rijeka Kozala je izmjeren udar bure od 126 km/h, što je novi rekordni udar vjetra za tu postaju. Udar bure od 148 km/h je mjeren i u Opatiji.
Temperaturno je studeni veći dio mjeseca bio iznadprosječno topao sve do nastupanja 3. dekade i zahlađenja kada se temperatura spustila i ispod prosjeka.
Govoreći za PGŽ studeni je bio iznadprosječno oborinski mjesec, a to najbolje govori podatak od preko 200 mm kiše u Rijeci, a na otocima i preko 150 mm, dok je apsolutni rekorder Parg kod Čabra u kojem je u studenom palo čak 331 mm oborine.
U Rijeci je zaključno sa studenim ukupna godišnja količina oborina prešla 2000 mm.

PROSINAC
Mjesec je to od kojeg se očekivalo da će nastaviti u punjenju kišne statistike. Međutim, u prvom dijelu mjeseca nije bilo tako, a za što je zaslužna stabilna anticiklona u prvoj polovici mjeseca koja je na Kvarneru podržavala suho i stabilno vrijeme uz dosta sunca, ali se zbog statičnosti zraka događalo da ujutro bude magle ili sumaglice na moru. Slično je bilo i u najvišem gorju dok je niže ipak bilo magle koja se znala i dulje zadržati.
U drugoj polovici mjeseca anticiklona je popustila, uslijedilo je nestabilnije razdoblje s kojim će završiti ova godina.

Ako gledamo isključivo službene postaje, prosinac je u Rijeci sušan sa manje od 40 mm kiše, u Malom Lošinju vrlo sušan sa tek kojim milimetrom oborine, dok je u Pargu kod Čabra normalan sa preko 80 mm oborine.
I s tom zabludom vjerovali bi da nigdje nije palo više kiše. Zato automatske postaje otkrivaju da ovo nestabilno razdoblje nije posvuda donijelo jednaku količinu oborine. Evo kako se taj podatak vidi na “Pljusak” mreži, izdvojit ćemo 10 najoborinskijih postaja:
Klana 141 mm, Platak 121 mm, Poljane 101 mm, Kosi 100 mm, Pehlin 91 mm, Čavle 78 mm, Cernik 59 mm, Opatija 58 mm, Volosko 44 mm, a “klub 10” zatvara Kukuljanovo sa 41 mm.
Iz ovakve raspodjele oborine razvidno je da je najviše kiše tijekom prosinca dobilo riječko područje s dijelovima Gorskog kotara, s posebnim naglaskom na riječko zaleđe, njegov zapadni i sjeverni kraj, zapadni dio Rijeke i padine Učke.
Temperaturno je prosinac bio iznadprosječno topao mjesec, za što je zaslužna dugotrajna anticiklona.

Uskoro ćemo na Portal postaviti anketu s prijedlozima za događaj godine u PGŽ, evo kandidata:

1. Brojni riječki rekordi u 2013.
2. Iznadprosječna godišnja količina kiše
3. Obilan snijeg u Gorskom kotaru
4. 17 cm snijega u Rijeci, u veljači
5. Orkanska bura u studenom
6. Vladavina anticiklone u prosincu

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger