ANALIZA | Sudden stratospheric warming (SSW) 2019., IV dio

Dijeljenje polarnog vrtloga

Prošla analiza završena je animacijom dijeljenja (splita) PV-a (polarnog vrtloga) i slikom zagrijavanja stratosfere, a ranije je govoreno i o okretanju stratosferskog zonalnog vjetra na suprotan smjer.
Ova analiza bavit će se samim tipom ovog SSW-a i kako nam može pomoći u stvaranju zimskih uvjeta. 

Postoje dvije vrste SSW-a, Prva je kada se cijela jezgra polarnog vrtloga premjesti, a drugi tip je dijeljenje jezgre PV-a.
SSW 2019. je split tipa (dijeljenja), ali da bi se neki događaj u stratosferi nazvao SSW-om, treba imati ispunjene neke uvjete.
Ranije su se neki spominjali, sada će biti ukratko precizirani oni koji se najčešće prate, što ne znači da su ostali manje važni.

Preokret zonalnih vjetrova – Preokret zonalne cirkulacije je stoga temeljna karakteristika glavnog (major) SSW-a. Za zagrijavanje stratosfere može se reći da je “major” ako na 10 mb dođe do obrnutog cirkulacijskog toka, prosječne zapadni vjetrovi od 60 ° N (sjeverne geografske širine) su naslijedili prosječni istočni vjetrovi.

slika

Na donjoj slici prikazan je način mjerenja zonalnih vjetrova na visini 10 hPa i trenutak kada je vrijednost vjetra iznosila 0m/s, nakon čega je vrijednost poprimila negativan predznak, što će ostati i dalje.

slika

Nagli porast temperature u stratosferi – Major zagrijavanja (pojavljuju se) s porastom temperature od najmanje 30 stupnjeva za sedam dana ili manje, na plohi 10 mb ili niže; za najmanje 40 stupnjeva iznad plohe 10 mb.

Na slici se vidi rast za samo par dana preko 60°C. 

slika

Drugačiji prikaz stanja temperature na 10hPa:

slika

Položaj PV u odnosu na Sjeverni pol – Geometrija vrtloga opisana je u smislu zemljopisne širine središta vrtloga (centar širine) i omjera širine i visine (mjera koliko je rastegnut vrtlog). Na osnovu ovih parametara mogu se opisati događaji pomaka ili dijeljenja PV-a, kada se prate na visini 10 hPa. 

slika

Događaji pomaka javljaju se kada se centar širine PV-a pomakne prema ekvatoru na 66°N tijekom 7 dana ili više. 
Događaj dijeljenja se javlja kada je omjer širine i visine veći od 2,4 tijekom 7 dana ili više.
Površina vortexa (vrtloga) je svega 10% iznad Sjevernog pola, centar elipse se nalazi niže od 66°N na 10 hPa, omjer širine i visine također blizu uvjeta.

Prag NAM-a (Northern Annular Mode)– Događaj stratosferksog zagrijavanja se događa kada vrijednost NAM probije prag vrijednosti -3. Izražava uzorak klimatske varijabilnosti koja nije povezana sa sezonskim ciklusom. NAM opisuje vertikalni profil atmosfere, od troposfere do stratosfere, pokušavajući karakterizirati razmjene između tih slojeva. Na 1000 hPa NAM se podudara s AO (arktičkom oscilacijom). 

slika
NAM iznosi ispod -4

Ovo je dovoljno za razmatranje uvjeta SSW-a za ovu analizu. 

Sada je bitno pratiti propagaciju, ako se može reći završni čin. Sljedeći grafikon predstavlja ono o čemu se pisalo do sada, došli smo do faze 5 i 6. 

slika

Uspjeh propagacije se oslikava preko NAM prikaza, ali i preko širenja antizonalnih stratosferskih vjetrova prema nižim slojevima stratosfere. To nam je bitno, jer povezivanje stratosfere i troposfere u ovom zadnjem segmentu povećava rizik za širenje ekstremnih zimskih prilika preko Euroazije. 

AO index će poprimiti brzo negativne vrijednosti. Za sada se ne može još reći da je sa tim uspješna propagacija, jer bi NAM ubrzo trebao biti negativan po cijeloj vertikali za što uspješniju propagaciju. 

Spuštanje antizonalnih vjetrova, prema onom što se do sada vidi na kartama je sporo i zaglavljeno na 70°N bez neke kontinuirane propagacije do same troposfere:

slika
slika

Posljedice događanja u stratosferi

Međutim i sa ovim stanjem mi imamo lijepe izglede za naredne dane. Atlantski greben koji i dalje sudjeluje u razdvajanju vrtloga na gornjim slojevima atmosfere, štiti nas od jakih ciklona iz tog smjera, a istovremeno održava spuštanje hladnog zraka iz polarnih područja.

Stvaranjem visokog tlaka iznad polarnih predjela omogućava se razbijanje koncentracije hladnog zraka u tim regijama, tako da se on širi prema srednjim geografskim širinama.
Ova situacija sada i u idućim danima povezana sa događanjima u stratosferi i vidi se koliko je bitno gledati 10-ak km iznad nas da bi znali kako nas vrijeme očekuje.

Numerički modeli na tropsoferi sada sve bolje “hvataju” signale događanja u stratosferi. Evo primjera kako EPS polako “hvata” reakcije AO, nakon split događaja:

slika


S početka vrlo malo se prognozirao visok tlak preko polarnih regija, da bi približavanjem termina, sve bolje prognozirao ono što se očekuje nakon SSW-a, – okretanje AO u negativnu fazu.
Stoga je olakšano spuštanje hladnoće i u narednim danima, duboko po Sredozemlju, čime će doći do burne reakcije i stvaranja ciklona koje će utjecati na vrijeme na području Balkana.

slika
slika

U nastavku ovog mjeseca, treba očekivati stvaranje blokirajućih sustava (anticiklona) prema polu, što bi omogućilo više epizoda hladnih prodora. Ovisit će to od raspleta u stratosferi i same propagacije, te drugih atmosferskih događaja koji su spominjani u prethodnim analizama.

Prethodni tekstovi:
http://rijeka.meteoadriatic.net/analiza-sto-je-mjo-i-kako-utjece-na-vrijeme/

http://rijeka.meteoadriatic.net/analiza-sudden-stratospheric-warming-ssw-2019-i-dio/

http://rijeka.meteoadriatic.net/analiza-sudden-stratospheric-warming-ssw-2019-ii-dio/

http://rijeka.meteoadriatic.net/analiza-sudden-stratospheric-warming-ssw-2019-iii-dio/

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger