ARKTIK OSTAJE BEZ LEDA, A ANTARKTIKA NIKAD NIJE IMALA VIŠE LEDA


Zanimljivi se procesi događaju na Zemljinim polovima. Na Sjevernom led se svakog ljeta jako topi, a prošle godine dosegnut je rekord po količini otopljene ledene površine ikada. Istovremeno, na Južnom polu mjere se rekordne količine prekrivene ledom. Zašto je tome tako?

U kolovozu led oko Antarktike dosegao je rekordnu površinu od 18,6 milijuna kvadratnih kilometara, dok je ledeni pokrov na Arktiku u rujnu prošle godine dosegao rekordno nisku površinu od svega 3,42 milijuna kvadratnih kilometara.

Postavlja se pitanje kako je moguće da se jedan tako brzo otapa, a drugi istovremeno povećava količinu ledene površine? No, kad se zađe dublje u problematiku razlozi postaju sve jasniji.

Arktik je plutajuća ledena površina, a Antarktika kontinent. Dok je na jednom zima, na drugom je ljeto. Za razliku od Arktičkog leda, led na Antarktci je sezonski što znači da se formira zimi i gotovo u potpunosti otapa ljeti.

Za povećanje leda na Antarktici smatra se da veliku ulogu imaju jaki vjetrovi koji pokreću led i od njega stvaraju ledene grebene koji se teže otapaju od leda na Arktiku. Paradoks u svemu je da se Južni ocean oko Južnog pola prilično zagrijao.

Da se to zatopljenje dogodi na Arktiku, opasno bi ugrozilo prirodnu ravnotežu. I bez toga, otapanje ledene mase ljeti dovodi do zagrijavanja mora, a ukoliko se taj trend sa zatopljenjem nastavi, u budućnosti bi se moglo dogoditi da otapanja budu sve veća čime bi se ugrozio arktički ekosustav.

Grafika: NASA

Advertisment ad adsense adlogger