DHMZ: KAKAV JE BIO RUJAN?


Sa završetkom ekstremno toplog te sušnog ljeta, obilježenog i velikim brojem novih rekorda apsolutne maksimalne temperature zraka u kolovozu, stigao je rujan, ne zaostajući nimalo u rekordnim podacima! Ponajprije u količini oborine.

Kiše je po Hrvatskoj u ovogodišnjem rujnu bilo uglavnom oko prosjeka ili više, a nerijetko i znatno više. Izmjerene mjesečne količine ponegdje su bile i dvostruko, čak gotovo trostruko veće od 30-ogodišnjeg prosjeka u razdoblju od 1961-1990.

U Osijeku je, primjerice, odstupanje od 30-ogodišnjeg prosjeka 189%, što nam govori da je na toj postaji količina kiše u ovom rujnu skoro 3 puta veća od prosjeka. Srednja mjesečna količina za 114 godina, koliko se vrše mjerenja na osječkoj postaji DHMZ-a, iznosi 55 litara, a u ovogodišnjem je rujnu zabilježeno 129 litara. Samo zadnjeg dana u mjesecu u Osijeku je palo 61,5 litara po kvadratnom metru što je više od srednje količine kiše za cijeli mjesec!

Posebno je zanimljiva i postaja u Rijeci na koju je, u istoj kišnoj epizodi kao u Osijeku, u 24 sata palo 248,9 litara kiše po kvadratnom metru, što je najveća zabilježena dnevna količina oborine u 65 godina mjerenja na toj postaji. I srednja mjesečna količina ovoga rujna je u Rijeci 2,5 puta veća od 30-ogodišnjeg prosjeka, a iznosi čak 415 litara po kvadratnom metru.

Količina oborine je tek rijetko bila značajno niža od prosjeka, kao npr. na Visu gdje je izmjerena upola manja količina oborine od 30-ogodišnjeg prosjeka za rujan, samo 18 litara.

Stoga je u većem dijelu kopnene Hrvatske i u Riječkoj regiji, prema preliminarnim klimatološkim ocjenama, ovoga rujna bilo “kišno” i “vrlo kišno”, a na području Osijeka i Baranje čak “ekstremno kišno”.
Nasuprot tome, u gorskim predjelima, unutrašnjosti Dalmacije i na većem dijelu Jadrana bilo je “normalno”, a na dalmatinskim otocima i “sušno”.

Za razliku od oborine koja je u rujnu imala ekstreme, temperaturno je, prema preliminarnim analizama, ovogodišnji rujan bio većinom prosječan, a topliji tek ponegdje na Jadranu. U unutrašnjosti su samo neke mjerne postaje DHMZ-a imale srednju mjesečnu temperaturu zraka ispod prosjeka za malo više od jednog stupnja, ali su im vrijednosti ušle u kategoriju “normalno”. To su primjerice Krapina i Bilogora, sa srednjom mjesečnom temperaturom i do 1,5°C nižom od klimatološkog prosjeka za razdoblje 1961-1990.

Dakle, ovogodišnji rujan daleko je po odstupanjima od rekordno najhladnijeg rujna 1996. godine kad je srednja mjesečna temperatura bila i do 4 stupnja niža od prosječne.

Pogledamo li kako su se maksimalna i minimalna temperatura mijenjale tijekom mjeseca, vidljivo je da se početkom rujna uživalo u iznadprosječno toplom vremenu, osobito u Dalmaciji gdje je i najduže trajalo -cijelu prvu trećinu mjeseca.

Potom je uslijedilo nešto hladnije razdoblje, jače izraženo na Jadranu u minimalnoj temperaturi zraka. U zadnjem tjednu rujna imali smo “bablje ljeto” uz obilje sunca i temperaturu malo višu od prosjeka, no u posljednjim je danima u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu osjetno zahladilo uz sjeveroistočni vjetar i obilnu kišu.

Advertisment ad adsense adlogger