|
|
|
|
|
|
Naslovnica
|
|
01.03.2008. - PRVI DAN KLIMATOLOŠKOG PROLJEćA - PREGLED PROTEKLE KLIMATOLOŠKE ZIME |
|
Kalendarska zima potrajat će do 21.03., no klimatološka (meteorološka) zima završila je jučerašnjim danom pa smo danas zakoračili u novo godišnje doba. Prvi je dan klimatološkog proljeća. U meteorologiji se počeci godišnjih doba ne poklapaju s kalendarskim zbog pojednostavljenja statističke obrade klimatoloških podataka.
Meteorolog Zoran Vakula govorio je klimatološkoj zimi u Hrvatskoj
Podsjetimo se, prošla je klimatološka zima u Hrvatskoj bila najtoplija u povijesti mjerenja. Veći dio Europe nije bio izuzetak. Natprosječno toplo vrijeme nastavilo se sve do rujna 2007. godine. Bio je to završetak rekordnog niza od 12 toplijih mjeseci za redom u Hrvatskoj. Od rujna je počeo niz od 4 većinom hladnija mjeseca od prosjeka pa je i posljednji mjesec 2007. godine, prosinac, u većini dijelova zemlje bio nešto hladniji od višegodišnjeg prosjeka. Prosinac je bio prvi mjesec upravo završene klimatološke zime pa se činilo da se neće ponoviti prethodna iznimno topla zima. No, siječanj je donio natprosječno toplo vrijeme cijeloj zemlji, a oborina je, uz iznimke dijela Jadrana, bilo znatno manje od višegodišnjeg prosjeka. Veljača je u većini predjela zemlje također bila toplija od višegodišnjeg prosjeka, osobito u sjeverozapadnim dijelovima zemlje. Posvuda je palo znatno manje oborine od normale. O razmjerima suše najbolje govori podatak da je u Zagrebu tijekom siječnja i veljače kumulativno palo manje od 20mm oborine! Ova sva mjeseca obilježio je gotovo izostanak jače ciklonalne aktivnosti pa su hrvatske planine bilježile manjak snježnog pokrivača. Na Mosoru pored Splita snijeg uopće nije padao tijekom siječnja i veljače što se nije dogodilo zadnjih 20 godina.
Ukupno gledajući većina Hrvatske imala je natprosječno toplu zimu. Najveća odstupanja zabilježena su na sjeverozapadu zemlje, a najmanja u južnoj Dalmaciji gdje je zima bila u granicama višegodišnjeg prosjeka. Zima je u većini predjela bila sušna, s manjim izuzecima na Kvarneru i vrgoračkom području.
Prisjetimo se najzanimljivijih trenutaka ove klimatološke zime.
5.12. u Dalmaciji je bura imala orkanske udare, u Makarskoj su dosezali 150ikm/h.
Najjače zahlađenje u prosincu nastupilo je 13.12. kada je malo snijega bilo mjestimice i uz obalu, a u unutrašnjosti je pao obilniji snijeg. Do kraja mjeseca u unutrašnjosti zemlje je bilo maglovito je su čak i dnevne temperature većinom bile ispod 0°C, a snježni pokrivač se održao do kraja godine. Za spomenuti je nesvakidašnji meteorološki događaj - i na Badnjak i na Staru godinu u unutrašnjosti zemlje je padao snijeg!
Snježno nevrijeme sa vrlo niskim temperaturama zraka zahvatilo je istok Balkana početkom siječnja. U Sijenici se temperatura 3.1. spustila na -26°C. 4.1. Hrvatska je pala pod utjecaj ciklone koja je označila postupno zatopljenje, a snježni pokrivač u unutrašnjosti zemlje počeo se naglo topiti slijedećih dana. 17. i 18.1. ciklona Rozamunda donijela je obilniju kišu dijelovima Jadrana. 22.1. stigla je ciklona Segolene koja je dan poslije donijela orkansku buru koja je u podvelebitskom primorju dosezala udare preko 200km/h! Bura je u dijelovima Dalmacije na udare puhala do 160km/h i uzrokovala štete na velikom dijelu obale. Do kraja mjeseca posvuda je bilo toplo.
Jedina ciklona u veljači koja je prešla preko Hrvatske dogodila se 4.2. Najviše oborine je palo na jugu zemlje (Gruda 70mm), a to su bile većinom jedine oborine koje su pale ovoga mjeseca. 15. i 16.2. hladna fronta sa sjevera donijela je osjetno zahlađenje pa je pljuskova snijega bilo čak uz obalu Dalmacije. 17.1. je na velikom dijelu Jadrana bio najhladniji dan ove zime, a Palagruža je toga jutra s 1°C bila jedino mjesto gdje nije bilo hladnije od 0°C. Na Biokovu se živa spustila na -19°C. Osim niskih temperatura toga dana zabilježen je jedan od najviših tlakova zraka u Hrvatskoj zadnjih 100 godina i kretao se između 1040 i 1050hPa. Do kraja mjeseca zadržalo se stabilno vrijeme s visokim tlakom zraka, iako je postupno padao prema kraju mjeseca. Visok tlak uzrokovao je neobično jake oseke na cijelom Jadranu pa se razina mora spuštala i nekoliko desetaka cm od uobičajene razine. Od 23. do 27. događa se neobična situacija da su dijelovi Jadrana bili pod cjelodnevnom maglom, a u unutrašnjosti zemlje je prevladavao sunčano. Magla je osobito česta bila na sjevernom Jadranu. Najtopliji dan zime dogodio se 25.2. kada su u velikom dijelu unutrašnjosti zemlje zabilježeno rekordno visoke temperature zraka. Tako je u Gradištu izmjereno 25°C, a u Slavonskom Brodu 24°C. (CROMETEO.HR)
|
|
