Koliko su povezane ekstremne vremenske (ne)prilike i klimatske promjene?

haiyan-viirs

Klimatske promjene nezaobilazna su tema u znanstvenoj svakodnevici.
Posljednjih nekoliko godina u centru takvih rasprava, uz globalno zatopljenje su i anomalije u polarnim mlaznim strujanjima te posljedične vremenske prilike na koje one utječu (npr. ovogodišnje rekordne količine snijega na području Nove Engleske, SAD).

Pojačano isparavanje uslijed povišenih temperatura vodenih površina na Zemlji (prvenstveno oceana) uzrokovalo je velike promjene u atmosferi.
Velike količine vlage koje kolaju u plinovitom omotaču našeg planeta razlog su sve češćih atmosferskih poremećaja lokalnog karaktera, ali i većih razmjera (tropski sustavi).

Prepoznavanjem ovoga problema, atmosferski znanstvenici su veliki dio svoje djelatnosti usmjerili na razvijanje modela koji pomažu u izračunavanju vjerojatnosti pojave klimatskih ekstrema.

Donosimo vam popis nekoliko nedavnih vremenskih katastrofa koje su uz veliki broj odnesenih života učinile i višemilijunske materijalne štete.

1. Uragan Sandy, listopad 2012.
Uz obilnu količinu kiše i snijega te olujne vjetrove, Sandy je donijela štetu u vrijednosti od 62 milijarde američkih dolara te odnijela 131 ljudski život.
Nastanak ovog atlantskog tropskog sustava ne možemo pripisati isključivo globalnom zatopljenju, no njezin intenzitet i više je nego očita posljedica natprosječno visokih temperatura oceanske površine.

2. Poplave u Coloradu (Boulder), rujan 2013.
Enormne količine kiše dovele su do poplava nepamćenih razmjera. Vlažne zračne mase s područja Meksičkog zaljeva bile su okidač poplavama u gradiću Boulderu u SAD-u.

3. Snježni rekordi iz veljače 2010., SAD
Pretposljednji klimatološki zimski mjesec Srednjoatlantskim državama poklonio je ne tako često viđenu snažnu zimsku oluju koja je rezultirala s gotovo 1 m snijega.
Krivac tomu ponovno su bile klimatske promjene, odnosno povećane količine vlage koje su s toplijeg oceana prešle nad ohlađeno kopno.

Izvor: wunderphotographer chills

4. Supertajfun Haiyan, studeni 2013.
Haiyan je svoju moć iskazao na Filipinima, ponajviše svojim impresivnim brzinama vjetra od 400 km/h.
Procjenjuje se kako je odnio više od 7700 života, te počinio štetu od 13 milijardi USD.

Na kraju, sigurno ćete se zapitati: Tko je krivac za razbuktale vremenske anomalije na Zemlji?
Odgovor nije jednostavan, dakako. Uz čovjekovo djelovanje tu su dakako i mnogi prirodni faktori koji u svojim prirodnim oscilacijama ponekad imaju i veća (pozitivna i negativna) odstupanja.

Entropiju nekog sustava prema teoriji kaosa ne možemo zaustaviti, ali vlastite navike svakako možemo promijeniti.

Kako u kombinaciji izgledaju utjecaji čovjeka i prirode pogledajte na LINKU.

Naslovna: Supertajfun Haiyan; Izvor: NASA/NOAA

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger