Monitoring za bržu reakciju: I Japanci “smiruju” klizišta oko Rijeke


Radi se o klizištima na područjima koja obuhvaćaju slivove Rječine, Dubračine – Slanog Potoka i Sliv bujice Mošćenička Draga. Jedan od primjera dobre prakse kako reagirati kod nepogoda bila je nedavna pojava klizišta Grohovo, gdje se – iako je riječ o području izvan sustava monitoringa – odmah reagiralo.

Uspostava monitoringa pojave poplava, blatnih tokova i aktivnih klizišta te sustavi ranog upozoravanja na poplave i klizišta prilagođeni hidrološkim i geološkim uvjetima na tim područjima, samo su neki od rezultata proizašli iz petogodišnjeg hrvatsko-japanskog bilateralnog znanstvenog projekta »Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj« koji je japanska Vlada financirala s četiri milijuna dolara, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta s 1,5 milijuna kuna. Riječ je o projektu koji je realiziran u sklopu programa Science and Technology Research Partnership for Sustainable Development (SATREPS) u okviru kojeg je omogućeno zajedničko istraživanje japanskih i hrvatskih znanstvenika.

Voditeljica projekta s hrvatske strane prof. dr. Nevenka Ožanić ističe kako je projekt završen, no naznake za njegov nastavak već postoje te su pokrenuti novi dogovori s japanskom stranom, a projektom su između ostalog definirane zone hazarda metodama procjene osjetljivosti i hazarda na osnovi lokalnih geoloških uvjeta koje su dio istraživačkih aktivnosti usmjerenih ka ublažavanju i prevenciji budućih katastrofalnih događaja na nekom prostoru.

Partnerstvo sveučilišta
– Na pilot područjima u široj riječkoj okolici koja obuhvaćaju slivove Rječine, Dubračine – Slanog Potoka i Sliv bujice Mošćenička Draga aktivno su sudjelovali znanstvenici Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a jedan od primjera dobre prakse kako reagirati kod nepogoda bila je nedavna pojava novog klizišta Grohovo. Iako je riječ o području koji je izvan sustava monitoringa upravo zahvaljujući ovom projektu odmah se reagiralo, kaže prof. dr. Ožanić.

Uz praćenje klizišta Rijeke i okolice, među rezultate projekta ubraja se i otvaranje devet radnih mjesta za znanstvene novake, kao i najmanje dvanaest doktorata koji će proizaći upravo iz tog projekta, ali i cijeli niz opreme koja je donirana riječkom Građevinskom fakultetu. Među doniranom opremom ima i jedinstvenih primjeraka u svijetu, odnosno raspolažu s njima samo japanski partneri i riječki Građevinski fakultet.

– Japanske partnerske institucije u projektu su Sveučilište u Niigati, Sveučilište u Kyotu i neprofitna organizacija Međunarodni konzorcij za klizišta, dok su hrvatske partnerske institucije u projektu tri hrvatska sveučilišta, Sveučilište u Rijeci s Građevinskim fakultetetom, Sveučilište u Zagrebu s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom i Agronomskim fakultetom i Sveučilište u Splitu s Građevinsko-arhitektonsko-geodetskim fakultetom, kao i Hrvatski geološki institut. U projektu je sudjelovalo 20 istraživača iz Japana i oko 30 iz Hrvatske. Jedan od glavnih ciljeva projekta je analiza geohazarda i razvoj smjernica za primjenu rezultata Projekta u sustavu prostornog uređenja, a svrha projekta je doprinijeti održivom razvoju kroz primjenu odgovarajućih mjera u dokumentima prostornog uređenja.

Erozijski procesi
Aktivnosti projekta provedene su na pilot područjima koja se nalaze u blizini gradova gdje su smještena tri partnerska hrvatska sveučilišta, odnosno u Zagrebu, Rijeci i Splitu, kaže prof. dr. Ožanić.

Riječki su znanstvenici tvorili radnu grupu za klizišta te su provodili aktivnosti sustavnog složenog monitoringa klizišta u realnom vremenu, laboratorijske analize uzoraka tla te numeričke analize ponašanja klizišta u statičkim i dinamičkim uvjetima na odabranim klizištima, a sve im je to priskrbilo laboratorijsku opremu, uključujući novorazvijeni prstenasti aparat za izravno smicanje, software za analizu stabilnosti klizišta i opremu za sustave sveobuhvatnog monitoringa klizišta.

– Iako je riječ o znanstvenom projektu, zahtjev japanske Vlade bio je da od tog projekta korist ima i lokalno stanovništvo. Naime, hazardni događaj je prirodni fenomen koji se javlja na naseljenom području i čije posljedice su gubitak ljudskih života ili značajne materijalne štete. Takav fenomen naziva se prirodna katastrofa. Suše, poplave, bujične poplave, tečenje nekoherentnog materijala, tečenje stijenske mase, neki su od primjera prirodnih pojava s mogućim katastrofalnim posljedicama. Ove je pojave nemoguće izbjeći, ali na njihov ishod, odnosno na razmjer njihovih posljedica, čovjek može utjecati, kako pozitivno, smanjujući razmjer potencijalnih šteta, tako i negativno, doprinoseći većoj šteti nego bi je sam prirodni događaj uzrokovao. Na bujične poplave i erozijske procese utječe veliki broj prirodnih, ali i antropogenih faktora. Kombinacija više različitih faktora, koji pojedinačno ili u kombinaciji mogu postati faktori »pokretači«, najčešće je uzrok katastrofalnih događaja, pojašnjava prof. dr. Ožanić.

Meteorološki podaci
U okviru projekta provedeno je više grupa istraživanja i analiza kao što je identifikacija i kartiranje klizišta, sustavni složeni monitoring klizišta, ispitivanje fizičkih i mehaničkih svojstava tla i stijena, modeliranje dinamike klizanja tla, modeliranje propagacije poplavnih valova i blatnih tokova, kontinuirani monitoring toka sedimenata, zoniranje osjetljivosti i hazarda klizanja, zoniranje osjetljivosti i pojave poplava i blatnih tokova, uspostavljanje sustava ranog upozoravanja i razvoj mjera ublažavanja rizika kroz sustav prostornog uređenja.

Vrednovanje Projekta zajednički su provodili JICA (Japan International Cooperation Agency) i hrvatska institucija zadužena za projekt, odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, budući da su japanski znanstvenici izrazili zadovoljstvo provedenim projektom te da je JICA voljna nastaviti suradnju u suradnji s Ministarstvom i japanskim veleposlanstvom priprema se prijedlog nastavka znanstvene suradnje. Istovremeno iz japansko-hrvatskog projekta proizašao je i zajednički projekt Građevinskog fakulteta s Državnim hidrometeorološkim zavodom i Institutom Ruđer Bošković kroz koji će Građevinski fakultet prikupljati meteorološke podatke, a partneri projekta će riječke znanstvenike podučiti kako ih koristiti.

Tekst: Novi list
Foto: Roni Brmalj

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger