Nacionalni park Risnjak poharan i teško prohodan

Uništeno je oko 680.000 kubika drvne mase, od čega je pola bjelogorice, a pola crnogorice. Najugroženije su staze koje vode prema vrhu Risnjaka i izvoru Kupe. Obje staze iz smjera Crnog Luga još su neprohodne, a isto je tako neprohodna, čak trenutačno i vrlo opasna, staza prema izvoru Kupe iz naselja Razloge.

Ukupne štete koje je bomba ledene kiše ostavila na području Nacionalnog parka »Risnjak« procjenjuju se trenutačno na oko 25 milijuna eura, a vidljive su na svakom koraku i zasigurno će u određenoj mjeri utjecati na rezultate rada ovog najmanjeg nacionalnog parka u Hrvatskoj i jedinog u Primorsko-goranskoj županiji.

Zanimljivost šteta na području kojim gospodari NP »Risnjak«, ističe upravitelj ove ustanove Miljenko Gašparac , je i u tome što je za razliku od ostalih dijelova Gorskog kotara, ovdje podjednako stradala i bjelogorica i crnogorica:

»Od ukupno uništenih oko 680.000 kubika drvne mase, pola se odnosi na bjelogoricu, a pola na crnogoricu koja je stradala završnih dana elementarne nepogode, točnije u onim trenucima kad je počeo puhati jak južni vjetar koji je jednostavno iz korijenja rušio svu onu crnogoricu koja se nalazila na područjima mrazišta i na kojoj se ledeni okov još nije bio otopio. Procjenjujemo da je ukupno na šumskoj masi riječ o šteti od oko 19 milijuna eura, a budući da se poslovi sanacije procjenjuju na 5 milijuna eura te da je bilo još nešto manje štete na šumskim cestama i infrastrukturi staza i mostova, ukupno je na području NP »Risnjak« učinjeno oko 25 milijuna eura štete.

Konačna šteta na šumi bit će poznata čim poslove doznake dovrše stručnjaci Hrvatskih šuma i nakon toga krenut će se u sanaciju. Budući da je ovo nacionalni park, sanacija ima drugačiji pristup pa će se tako, primjerice, u zoni stroge zaštite uklanjati samo ono što je uz prometnice i staze, a ostalo ćemo prepustiti prirodnom toku stvari.

U zoni umjerene zaštite ići će se na izvlačenje svog uništenog drveća, pri čemu ćemo najprije krenuti s crnogoricom kako bi se spriječila mogućnost širenja štetočina poput jelovog potkornjaka koji se vrlo lako iz uništene šume prebacuje na zdravu pa to treba izbjeći pod svaku cijenu.

Zaradu od prodaje te količine uništenog drva uložit ćemo, što je i naša zakonska obveza, u projekte vezane u zaštitu prirode«, govori Gašparac, posebno ističući činjenicu kako će ukupnu štetu dodatno pojačati i činjenica da će zbog neprohodnosti nekih staza i putova ove godine NP »Risnjak« sigurno imati i nešto manji broj posjetitelja.

Najugroženije su staze koje vode prema vrhu Risnjaka i izvoru Kupe. Prema Risnjaku se može samo s riječke strane, dakle iz smjera Platka i Gornjeg Jelenja, a prema izvoru Kupe samo iz smjera sela Kupari. Obje staze prema Risnjaku iz smjera Crnog Luga još su uvijek neprohodne, a isto je tako neprohodna, čak trenutačno i vrlo opasna, staza prema izvoru Kupe iz naselja Razloge. Tu nas čeka još puno posla, a vjerujem da ćemo ga realizirati u tijeku ovog i sljedećeg mjeseca kako bismo u lipnju mogli goste pustiti na sva područja Parka. Također treba raditi i na čišćenju niza šumskih cesta, mada su one najbitnije osposobljene za prometovanje. Posla je jako puno, a nas uposlenih je malo i to jest problem, tim više što u ovoj prvoj fazi ne smijemo angažirati ljude kroz postupak javnih radova, niti prihvatiti pozive niza udruga koje su iskazale spremnost doći i pomoći kroz radne akcije. Trenutačno to nije moguće jer je stanje na terenu opasno i za profesionalce, a kamo li za dobrovoljce. Upravo stoga najavljeno je da će nam iz drugih nacionalnih parkova, ponajprije Sjevernog Velebita, Plitvica i Paklenice, doći pomoći s određenim brojem ljudi, a kad riješimo ono najkompliciranije, prihvatit ćemo i ponuđenu pomoć udruga koje su nam se javile, rekao je Gašparac.

Neke uništene dijelove ćemo sačuvati kao uspomenu na ovaj povijesni ledolom i služit će nam kao dio naše ponude svima koji posjećuju NP »Risnjak«, ali i kao pokusne površine na kojima ćemo u godinama što dolaze pratiti kako se priroda samostalno obnavlja. Konkretno, plan nam je napraviti nekoliko zajedničkih površina – na jednoj ćemo provesti sanaciju, a na drugoj koja će biti odmah kraj nje nećemo, pa ćemo pratiti razvoj šume na jednoj i drugoj površini. Naravno, konkretniji rezultati jasni će biti tek za tri-četiri desetljeća, ali u to treba sada krenuti«, najavio je Gašparac.

Životinje, na svu sreću, nisu bitno stradale tijekom samog ledoloma, ali je bilo vidljivo da su uplašene. Sada imaju prilično problema s kretanjem po uništenim područjima pa je vidljivo nešto što je relativno rijetko, a to je da se sve više kreću u skupinama. Naravno, vjerujemo da će se one brzo prilagoditi, iako je sve skupa i za njih bilo veliki šok.

Izvor: Novi List

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger