Nastavak zatopljenja, klimatolozi suzdržani, poljoprivrednici zabrinuti

Jako zatopljenje izaziva zabrinutost hrvatskih poljoprivrednika i proizvođača hrane, i pošto se temperature uklapaju pod one za globalno zatopljenje, klimatolozi su suzdržani u povezivanju tog scenarija.

Protekla godina u cjelini bila je dvanaesta najtoplija godina od početka mjerenja u Zagrebu, a najtoplije su bile nedavne 1998. i 2005., zatim 2002., 2003. te 2004. godina.

Istina je da je čestoća anomalija veća i izrazitija, ali moramo biti vrlo oprezni kad govorimo o globalnom zatopljenju, ustrajava klimatolog DHMZ-a Krešimir Pandžić, piše Novi List

Scenarijima promjena predviđaju se povećanja klimatskih ekstrema te promjene u raspodjeli vjetrova, povećan rizik od toplinskih valova, učestalost pojava jakih oborina i podizanje razine mora. Promjene bi mogle povećati smrtnost ljudi, učestalost zaraznih bolesti i prisutnost alergenskog peluda, te 30 posto vrsta suočiti s povećanim rizikom od izumiranja.

Entomolog zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Mladen Kučinić kaže da se pomiču životni prostori nekih vrsta prema sjeveru, pa se tako u Hrvatskoj prije nekoliko godina pojavio leptir Pelargonijin plavac, koji inače živi u Južnoj Africi, a s pelargonijama je prenesen na Baleare, odakle se širi prema sjeveru.

Biolog Đuro Huber s Veterinarskog fakulteta kaže da je kod smeđih medvjeda primijećen problem sa zimskim snom, koji ne mogu sa sigurnošću povezati s klimatskim promjenama, ali i napominje da su se polarni medvjedi našli u velikim problemima zbog topljenja leda. Oni love tuljane isključivo pod ledom, a kako se događa da po pola godine nema leda, dugo su bez hrane i mnogi njihovi mladi zbog toga ugibaju.

U Španjolskoj i Velikoj Britaniji utvrđeno je da se areali nekih vrsta šire na sjever po 40 i više kilometara, dodaje Kučinić. U Sibiru je površina pod grmolikim biljkama povećana za 18 posto, utvrđeno je satelitskim metodama.

Marina Piria s Agronomskog fakulteta u Zagrebu ističe da za neke promjene u kopnenim vodama nije sasvim jasno jesu li posljedica klimatskih promjena ili su plod izravnog ljudskog utjecaja. Primjerice, to su pojave nekih invazivnih vrsta riba poput tri vrste glavoča koje se šire iz Crnog mora Dunavom i Savom, kao i pojava nekih račića koji u novoj sredini izazivaju bolesti kuge koje do sada nisu bile prisutne.

Ima i pozivnih pojava poput povratka nekih vrsta zbog poboljšanja kvalitete voda. Primjerice, dvopruga uklija, koja je indikator čistoće voda, vratila se u Savu kod Zagreba, dodaje Piria.

Mediji javljaju kako su neke biljke “izgubile kompas” pa prerano cvjetaju, kao brnistra u okolici Splita, koja to inače radi u proljeće. Pčelari su dramatično javljali da su visoke temperature izazvale pomor pčela.

Scenariji promjena predviđaju za poljoprivredu ranije pojave proljeća, praćene štetnim oscilacijama vremena, češće i jače suše, smanjene prinose u toplijim područjima, šumske požare, štete na usjevima zbog povećane učestalosti jakih oborina, moguća obalna plavljenja, povećanu eroziju te pojave štetočina.

Pčelarske udruge i Hrvatska poljoprivredna agencija pozvale su ovih dana pčelare da najhitnije pregledaju sve pčelinje zajednice jer je zabilježeno njihovo naglo slabljenje i odumiranje, strahujući da bi toplo vrijeme moglo dovesti do nezapamćenih gubitka na pčelinjacima diljem Hrvatske.

U zajednicama gdje su pčele izbile na satonošu odmah treba staviti šećernu pogaču te treba izbjegavati prihranu mednim saćem zbog moguće zaraze. Također, pčelari trebaju ispuniti upitnik o gubicima pčela i dostaviti ga Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.Na više mjesta u Dalmaciji proizvođači mesa zbog nedostatka bure imaju problema s njegovim sušenjem, pa mu prijeti propadanje.

Za voćarstvo same više temperature nisu toliki problem koliko su varijacije ili nagli ekstremi, objašnjava Zlatko Čmelik sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Nakon toplog vremena kod nekih voćaka dođe do pokretanja sokova i pobuđivanja generativnih organa tj. cvjetnih pupova, koji se uslijed smrzavanja unište.

Neke voćke poput jabuka ne reagiraju brzo na te promjene jer su genetski naviknute, ali neke iz toplijih krajeva, poput perzijske šljive, brzo reagiraju i stradavaju.

To se osobito događa kod voćaka koje se pod utjecajem zatopljenja sve više sade izvan ili na rubovima svojih prirodnih areala. “Sjećam se kako su nastradale mandarine 1985. u dolini Neretve. U svibnju je došlo do mraza pa su one bliže moru bolje prošle od onih koje su bile dalje. Slično je i s maslinama: ako jednom pretrpe temperaturu nižu od minus 13 mogu se regenerirati, ali češća izlaganja tako niskim temperaturama za njih su opasna”, dodaje Čmelik.

Mijenja se i odnos štetočina, a neke od njih produžuju djelovanje. Nametnik jabučni savijač, koji uzrokuje crvljivost jabuke, do sada se redovito javljao u dvije generacije, a sada već i u trećoj, kaže Čmelik.

Ratari se osobito pribojavaju lisnih uši, a toplo vrijeme pogoduje razmnožavanju glodavaca koji, kako javljaju neke udruge, pustoše polja.

Hrvatski stručnjaci se rado oslanjaju na podatke svojih inozemnih kolega jer je sustavan monitoring kod nas skroman. Zbog toga su Piria, Kučinić, Huber i Čmelik suzdržani i u pogledu egzaktnijih ocjena o okolišu, a pogotovo kod predviđanja kamo bi promjene mogle odvesti.

Možemo samo špekulirati, kaže Čmelik. Voćarstvo je zapušteno jer je agrarna politika orijentirana na velika trgovačke lance i uvoz, pa je proizvodnja pala. Za vlastite potrebe imamo samo mandarina, koje su ove godine stradale, pa je teško i potaknuti ozbiljnije istraživanje, ističe.

“Očekujemo da će porast temperature dovesti u opasnost vegetaciju, pa bih savjetovao voćarima da obijele stabla voćaka jer se time smanjuje upijanje topline, te eventualno zaštite stabla od vjetra, dodaje Čmelik.

Milan Mesić s Agronomskog fakulteta napominje da bi mogli stradati ozimi usjevi kao što je uljana repica. Kada biljka dostigne određenu fazu, postaje neotporna na niske temperature pa je, kažu stručnjaci, može spasiti samo snježni pokrivač.

Đuro Huber se pribojava da bi zbog zatopljenja sve više ljudi odlazilo na planine i zauzimalo stanište smeđih medvjeda i istiskivalo ih, čime bi se manjile i oslabile njihove populacije.

Skupina stručnjaka sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu primjenjivala je u svijetu prihvaćane prognostičke modele te su došli do spoznaja da može doći do promjena u prostornoj razdiobi šumske vegetacije, u promjeni sadašnjih tipova šuma i vrsta drveća, do promjene proizvodnosti šumskih ekosistema, ekološke stabilnosti i zdravstvenog stanja šuma, kao i do promjena funkcije opće dobrobiti šuma.

Jedno drugo istraživanje na Šumarskom fakultetu predviđa mogućnost smanjenja ekološke niše obične jele u Hrvatskoj do 2100. godine za približno 85 posto u odnosu na drugu polovicu 20. stoljeća.

To ne znači neposredno smanjenje areala obične jele već sužavanje opsega ekološke niše ili stanišnih prilika za njezino optimalno uspijevanje na istraživanom području, napominje se u tom istraživanju te izražava bojazan da vrsta može imati velikih problema s prilagodbom naglim promjena klimatskih čimbenika.

Tekst: Novi List
Naslovna: Metro Portal

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger