“NIJE VRIJEME LOŠE NEGO SU HRVATI RAZMAŽENI”


Čujem da su neki ovih dana pomalo zbunjeni vremenskim prilikama. Kopaju po memoriji tražeći je li tamo pohranjena neka situacija s ograničenjem brzine vožnje na Jadranskoj magistrali na početku ljetnih praznika, prisjećaju se je li im ikad početkom srpnja more bilo tako hladno da se u njega ne može ugaziti dalje od gležnja i je li moguće da u ljetno jutro HAK objavljuje da su kolnici mjestimice skliski u središnjoj Hrvatskoj i Gorskome kotaru…

Za vikend sam, tako, suočena s činjenicom da je kolegicama na HRT-u bilo hladno i da su na posao došle u čizmama. U modnoj se problematici slabo snalazim, pa sam se odlučila boriti isključivo znanjem o vremenskim prilikama na našim prostorima, naoružana brojkama. Prosjek maksimalne temperature u prvom desetodnevlju srpnja u Zagrebu u periodu od 1981. do 2010. iznosi 27 stupnjeva. Ove su godine bile redom, po datumima: 25, 28, 29, 29, 30, 28, 28, 28, 29, 29. Može se zaključiti samo i jedino to da je ovo prvo desetodnevlje srpnja malo toplije od tridesetogodišnjeg prosjeka. Što se tiče minimalnih temperatura, slično je.

Klimatološki srednjak iznosi oko 15, a prvih deset dana ove godine bili su za oko 3 stupnja topliji od prosjeka. Za čizme se dakle ne može tražiti opravdanje u vremenskim prilikama. Doduše, da ne ispadne da su žene baš sasvim u krivu… evo i podatka u korist njihove teze o nevjerojatnom zahlađenju. U isto vrijeme prošle godine bilo je vruće. Da ne kažem baš da smo se kuhali, jer tu opet zadirem u djelatnost u kojoj nisam baš doma… Početkom srpnja 2012. maksimumi su bili oko 35, a i noću se temperatura zadržavala na oko 20 stupnjeva. I devetog dana pretprošlog srpnja već smo premašili 35, pa je moguće da su nam (odnosno im) te dvije posljednje godine malo iskrivile percepciju o ljetu u Zagrebu. U prethodnih 10 godina takvih ekstrema početkom srpnja nije bilo.

Što se kiše tiče, srpanj spada među kišovitije mjesece u Zagrebu i u prosjeku ima 11 dana s kišom. Stoga 2 dana u trećini mjeseca ne bi trebala nikoga previše čuditi. Istina je da u prvih deset dana dva protekla srpnja nije bilo spomena vrijedne kiše, ali na osnovi dvije godine ne možemo i ne smijemo formirati klimatološke obrasce.

Prošla i pretprošla godina su, dakle, bile nenormalne, a da ovo što proživljavamo sada su sasvim uobičajene vremenske prilike.

Topla bura i hladno more

Druga se nedoumica javila kod onih koji se nisu nikad susreli s podatkom da bura može i grijati. Takvih je, nadam se, znatno više nego onih koji su nekidan obuli čizme. Što se zapravo dogodilo? Vjerujem da ste čuli za fen (izvorno foehn). Fen je, općenito govoreći, vjetar koji se spuštanjem niz padine grije i dolazi u podnožje planine topliji nego što je bio u navjetrini. Za takvo je što nužno da se spušta polagano.

U različitim dijelovima svijeta puše iz različitih smjerova u specifičnim vremenskim situacijama, no fizika je uvijek ista. Poznat je po pojavljivanju u Alpama gdje ga, razumljivo, još nazivaju i snjegožderom. Budući da se naša bura najčešće diže naglo, zimi, da prebacuje hladan zrak iz planinskog zaleđa u priobalje, ona je u najvećem broju slučajeva ledena. No, kad se pojavi ljeti, a to i nije tako rijetko kako možda mislite, ona će nositi na obalu pregrijan zrak s dinarskog kamena, a zbog manjih razlika u tlaku koje je uzrokuju bit će za nijansu slabija. Taman toliko da radi kao fen.

I noći su tada tople. Temperatura se ovoga tjedna i tijekom noći u Šibeniku zadržavala iznad 23, u Splitu iznad 25°C, što su otprilike granice umjerene opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje. Srećom, fenirani zrak je iznimno suh, pa je stoga i neugoda zbog noćne topline bila manja nego u nekim drugim ljetnim situacijama. U cijeloj je priči dobro to što se jačina bure, pa i njezin utjecaj na temperaturu zraka, može prilično dobro predvidjeti. S druge strane, utjecaj svega ovoga na temperaturu mora baš i ne može. Temperatura mora ne ovisi samo u atmosferskim uvjetima, nego i o morskim strujama, u temperaturi dubinske vode i još o nizu faktora.

Ova bura nije donijela na more hladan zrak, ali je ipak na nekim dijelovima obale odgurala prema pučini površinske slojeve mora. Oni su se nadomještali vodom iz dubine, pa se obalno more ipak malo ohladilo. Ili se malo više ohladilo, ali samo nakratko. Turisti ili vikendaši u Tribunju, na primjer, mogli su se stoga dan ili dva umočiti samo do gležnja. Pod uvjetom da su prethodno skinuli čizme. Šalu na stranu, činjenica jest da je more znatno hladnije nego prošle godine u isto vrijeme i malo hladnije od prosjeka iz prethodna dva desetljeća. Uzrok tomu može biti tema nekog od sljedećih tekstova. A dotad?

TEMPERATURA MORA PRVO DESETODNEVLJE SRPNJA

Postaja – 2013. – 2012. – Tmora sr (1990.-2010.)

RAB 22.2 – 28 – 23.3

ŠIBENIK 21.5 – 26.8 – 23.4

SPLIT 22.7 – 26 – 22.9

HVAR 22.6 – 25.4 – 22.7

KOMIŽA 23.3 – 26.6 – 23.9
Nastavak normalnog ljeta

Dotad će se more polako grijati, pa će i kupači biti zadovoljniji. Temperature zraka će se u priobalju zadržavati oko 30, a na kopnu uglavnom ispod 30. Kiša će biti vrlo rijetka, iako će se pljuskovi gotovo svakodnevno pojavljivati u prognozama, ali ograničene učestalosti, trajanja i količine. Takvo bi vrijeme trebalo biti ugodno i za one koji provode ljetne dane u unutrašnjosti zemlje. Tako je i najbolje, jer, nek temperatura poraste za samo dva do tri stupnja, počet će stizati prigovori da je prevruće. I da to stvarno više nije normalno!

Tekst: Jutarnji.hr / Dunja Mazzocco Drvar
Foto: RIMETEO

Advertisment ad adsense adlogger