Oblaci

RODOVI OBLAKA, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:

1. Cirrusi su vlaknasti oblaci koji mogu poprimiti nekoliko osnovnih oblika: fibratus – ravna vlakna, uncinus – u obliku kukica, floccus – u obliku kandži, vertebratus – u obliku riblje kosti i spisatus – u obliku palačinke nepravilnih rubova. Visoki oblaci su isključivo načinjeni od kristalića leda i nikada ne stvaraju sjenu, odnosno, danju su uvijek bijele boje. Javaljaju se za lijepog vremena i na rubovima atmosferskih fronti. Isto tako javljaju se kod Cumulonimbusa incusa, odnosno njegov nakovanj pri širenju na donjem rubu inverzionog sloja ili tropopauze stvara Cirruse. Nakon raspada Cumulonimbusa incusa, Cirrusi još mogu živjeti neko vrijeme.

Primjer:

2. Cirrocumulus – su mali grudasti oblaci koji obično pokrivaju veći dio neba. Oni večinom putuju ispred tople ili iza hladne fronte.

Primjer:

3. Cirrostratus – je slojeviti oblak, najčešće toliko proziran da ga zapravo ne vidimo kao oblak već nam nebo izgleda mliječno plavo. Zbog svoje prozirnosti kroz njega se obično vidi sunce ili Mjesec uz pojavu halo efekta (bijeli krug oko sunčevog ili mjesečevog diska). Uglavnom prekriva cijelo nebo. Nastaju zbog konvergentnog dizanja zračnog sloja na velikoj skali. Prije nailaska tople fronte postaju sve deblji i deblji tako da postepeno sunčev disk postaje sve slabije vidljiv, a nebo sve više poprima bijelu boju.

Primjer:

4. Altocumulus – Nalazimo ih u oblačnim sustavima atmosferskih fronti, ali i samostalno, u grupama kod atmosferskih valova, kod turbolentne advekcije toplog preko hladnog zraka itd…

Primjer:

5. Altostratus – je slojeviti oblak iz kojeg ne pada oborina, a sunčev disk se vidi sa zamućenim rubom. Kod tankih altostratusa oko sunčevog diska zna doći do optičke pojave halo. Javlja se večinom u sklopu oblačnog sustava atmosferskih fronti ili pri advekciji topijeg zraka po visini.

Primjer:

6. Stratocumulus- je grudasti oblak čija je horizontalna dimenzija uočljivo veća od vertikalne. Nastaju u području neposredno ispred tople fronte, iza hladne fronte i pri širokom i sporom konvektivnom dizanju zraka. Iz njih ne pada oborina. Stratocumulus se od Altocumulusa optički razlikuje po tome što je projekcija Stratocumulusa veća od dlana gledanog preko ispružene ruke, dok je kod Altocumulusa manja.

Primjer:

7.Stratus je slojeviti oblak jednolike baze ili baze na kojoj se mogu uočavati različite nijanse sivosti. Vrlo čest je zimi pri stabilnim situacijama kada se nešto zagrijaniji zrak premješta preko hladnije podloge. Isto tako zimske magle se vrlo često mogu uzdići u stratusnu naoblaku koja se može zadržati cijeli dan. Stratus je sastavni dio i atmosferskih fronti. Sunce se kroz Stratus vidi s oštrim rubom, dok se kroz Altostratus vidi s mutnim rubom. Iz Stratusa u vlažnom dijelu godine može padati rosulja.

Primjer:

8.Nimbostratus je kišni oblak u sastavu oblačnog sustava atmosferske fronte. Iz Nimbostratusa pada dugotrajna jednolična kiša ili snijeg slabog ili umjerenog intenziteta, ali nikada pljusak. Baza mu, osim u slučaju slabe oborine nije vidljiva. Neki autori svrstavaju Nimbostratus u niske oblake.

Primjer:

9.Cumulus -Cumulus (Cu) oblak je vertikalnoga razvitka. Jasno je odijeljen od susjednih oblaka i vrlo oštrih obrisa. Razvija se uspravno, poput kule, a najčešće mu gornji dio nalikuje na cvjetaču. Vrlo brzo mijenjaju izgled zbog snažnih vetrikalnih struja zraka u podrućju oblaka. Suncem obasjani gornji dijelovi oblaka su sniježnobijele boje, dok im je donja baza u dubokoj sjeni i vrlo tamna. Ponekad, kad je jače razvijen daje kišu u obliku pljuska, uglavnom ljeti. Sastavljen je redovito od vodenih kapljica, u višim dijelovima prehladnih. Vrlo rijetko sadrži i ledene kristale, i to onda kad se već počiinje pretvarati u Cb, u gornjim dijelovima oblaka. Nastaje konvekcijom vlažnog zraka; najčešće u nestabilnoj atmosferi. Može nastati i u stabilnoj atmosferi, ali sa nestabilnim slojem, ili pak pri prisilnom uzlaznom strujanju zraka (npr. na planinskoj prepreci). Nastaje i preobrayajem iz Ac ili Sc. Visina donje baze mu je od 500 metara naviše, pa do 2-3 kilometra. Debljina u malih cumulusa humilisa je par desetaka metara, a kod razvijenih cumulusa congestusa, koji su kandidati za preobražaj u Cb, ona iznosi više kilometara. Nastaje svugdje gdje su izražena vertikalna gibanja zraka; vezano ili nevezano za ciklone. U ciklonama, najčešći je u blizini hladne fronte (ispred i iza), ali se ponekad javlja i u blizini tople. Biti će redovit u svim slučajevima nestabilne atmosfere (npr. ljeti nad zagrijanim tlom, u advekciji hladnog zraka nad toplo tlo, u područjima visinskih ciklona i sl.), te pri prelasku zraka preko planinske prepreke, u područjima mlazne struje i svim ostalim slučajevima gdje je izražena konvekcija. Od vrsta cumulusa javljaju se fractus (fra), humilis (hum), mediocris (med) i congestus (con). Podvrste – radiatus (ra). Dodatna obilježja i pridruženi oblaci su brojni: virga (vir), praecipitatio (pra), pannus (pan), pileus (pil), velum (vel), arcus (arc), tuba (tub).

Primjer:

10. Cumulonimbus Cumulonimbus (Cb) je kao i cumulus oblak vertikalnog razvitka, i večina napisanog za Cu se može reči i za Cb. Od cumulusa, cumulonimbus vizualno razlikuje njegov karakteristićni “nakovanj”, tj. gornji dio koji nema oštre obrise, već je rasplinut i razvucen u vodoravnom smjeru. Taj nakovanj u jako razvijenih Cb se često nalazi ispod same tropopauze. Druga pojava koja razlikuje Cb od Cu je obilna padavina (kiša, snijeg, tuča) i grmljavina. Cumulonimbus je olujni oblak; osim jake padavine i grmljavine, uz njega je često vezan i jak vjetar ispod donje baze. Vertikalne struje u oblaku su također izuzetno velikih brzina. Visina donje baze iznosi od nekih 200-300 metara pa preko kilometra; a debljina varira u slabije razvijenih od 3 kilometra (najčešće zimi), pa do preko 15 kilometara u jako razvijenih Cb (ljeti). Sastavljen je u donjem dijelu od vodenih kapi, u sredini od prehlađnih vodenih kapi, snježnih kristala i zrna grada, a u gornjem dijelu od ledenih kristala (nakovanj). Nastaje razvitkom Cu, te pretvorbom Ac/Sc-Cu-Cb. Pritom je važan Ac cas (castellanus) koji ukazuje na početak konvekcije. Daje jake padavine kiše, snijega i tuče, frekventno sijevanje i grmljavinu. Ponekad se iz ovog oblaka razviju pijavica i tornado, često i više njih zajedno iz istog oblaka. Cb kao i Cu može nastati svugdje gdje je izražena konvekcija (u nestabilnoj atmosferi, nad zagrijanim tlom, pri dizanju na ravnii hladne fronte, pri prelasku planinske prepreke, u podrućju mlazne struje i sličnim slučajevima). Vrste Cb oblaka su calvus (cal) i capillatus (cap). Podvrste nema. Pridruženi oblaci i dodatna obilježja: mamma (mam), virga (vir), praecipitatio (pra), panus (pan), pileus (pil), velus (vel), arcus (arc), tuba (tub), incus (inc).

Primjer:

VRSTE OBLAKA, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:

1. Fibratus – Razdvojeni oblaci ili tanak oblačni veo, sastavljeni od gotovo pravocrtnih ili manje ili više izvijenih niti, ali koje se ne završavaju kukicama ili čupercima. Ova karakteristika se najčešće javlja kod Cirrusa i Cirrostratusa.

Primjer, Cs fibratus:

2. Uncinus – Cirrusi često u obliku zareza, kvačica, koji se na vrhu završava kukicom ili čuperkom čiji gornji dio nema oblik zaobljenog prstenastog ispupčenja.

Primjer, Ci uncinus:

3. Spissatus – Cirrusi čija je debljina dovoljno velika da izgledaju sivkasti kada se promatraju prema Suncu.

Primjer, Ci spissatus:

4. Castellanus – Oblaci koji bar u jednom dijelu na svojoj gornjoj strani imaju kumuluse u obliku malih kula, sto im najčešće daje zupčast izgled. Ove male oblačne kule, od kojih neke imaju visinu veću od sirine, međusobno su povezane zajedničkom bazom tako da izgledaju kao da su svrstane u nizove. Castellanusni karakter je naročito uočljiv kada se oblaci promatraju sa strane. Ova karakteristika se javlja kod rodova Ci, Cs, Ac, Sc.

Primjer, Ac castellanus:

5. Floccus – Svaki element oblaka ove vrste ima izgled malog čuperka kumulusnog oblika, čiji je gornji dio manje ili više iskidan i često praćen virgom. Ova karakteristika se javlja kod rodova Ci, Cc, Ac.

Primjer, Ac floccus:

6. Stratiformis – Oblaci razvučeni u prostrani, horizontalni pokrivač ili sloj. Ova karakteristika se javlja kod rodova Ac, Sc, Cu, Cb i rijeđe kod Cc.

Primjer, Ac stratiformis:

7. Nebulosus – Oblak u vidu magličastog vela ili sloja, koji ne pokazuje nikakve posebne detalje. Ova karakteristika se javlja kod rodova Cs i St.

Primjer, Cs nebulosus:

8. Lenticularis – Oblaci u obliku leća ili badema, često veoma izduženi i obično sa jasno ocrtanim konturama. na njima se katkada pojavljuje irizacija. Ovi oblaci se najčešće pojavljuju u oblačnim formacijama orografskog porijekla, ali također mogu se pojaviti i iznad predjela bez izrazitog reljefa. Ova karakteristika se javlja kod rodova Cc, Ac, Sc.

Primjer, Ac lenticularis:

9. Fractus – Oblaci u obliku nepravilnih krpa, iskidanog izgleda. Ova karakteristika se javlja samo kod rodova St i Cu.

Primjer, Cu fractus:

10. Humulis – Cumulusi male vertikalne razvijenosti, uglavnom izgledaju spljošteni.

Primjer, Cu humilis:

11. Mediocris – Cumulusi umjerene vertikalne razvijenosti, čiji gornji dijelovi pokazuju slabo razvijena ispupčenja.

Primjer, Cu mediocris:

12. Congestus – Cumulusi koji primjetno narastaju i često se odlikuju velikom vertikalnom razvijenošću. Njihov gornji, pupajući dio najčešće podsjeća na karfiol.

Primjer, Cu congestus:

13. Calvus – Cumulonimbus kod koga bar neka ispupčenja na gornjem dijelu počinju gubiti kumulusni izgled, ali u kojima se još ne zapažaju dijelovi cirusnog (vlaknastog) karaktera. Ispupčenja se počinju pretvarati u bjeličastu oblačnu masu sa manje ili više vertikalnim brazdama.

Primjer, Cb calvus:

14. Capillatus – Cumulonimbus koji uglavnom u svom gornjem dijelu ima jasno izražene cirusne dijelove izrazito vlaknaste strukture, često u obliku nakovnja, perjanice ili razbarušene kose. Cb cap je obično praćen pljuskovima ili grmljavinom, često sa udarima vjetra, i ponekad i tučom. U njemu se često javlja vrlo jasna virga.

Primjer, Cb capillatus:

PODVRSTE OBLAKA, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:

1.Intortus- Cirrusi u vidu nepravilno izvijenih vlakana koja su često prividno isprepletena na kaotičan način.

Primjer, Ci intortus:

2. Vertebratus – Oblaci sa rasporedom elemenata koji podsjeća na kralježnicu, rebra ili kostur ribe. Ova karakteristika se vezuje uglavnom za Cirruse.

Primjer, Ci vertebratus:

3. Undulatus – Oblaci u vidu banaka, pokrivača ili slojeva u kojima postoji lelujanje. Lelujanje se moze zapaziti unutar dosta ujednačenog oblačnog sloja ili u oblacima sastavljenim od razvijenih ili međusobno stopljenih elemenata.

Primjer, Ac undulatus:

4. Radiatus – Oblaci u vidu širokih, paralelnih traka, ili raspoređeni u paralelne trake koje zbog perspektive izgledaju kao da konvergiraju ka jednoj točki na horizontu, ili oblačne trake prelaze preko cijelog neba, ka dvjema suprotnim točkama na horizontu, nazvanim “točkama radijacije”. Ova karakteristika se javlja uglavnom kod Cirrusa, Altocumulusa, Altostratusa, Stratocumulusa i Cumulusa.

Primjer, Ac radiatus:

5. Lacunosus – Oblaci u vidu banaka, pokrivača ili slojeva, obično dosta tankih, koji se odlikuju prisustvom manje ili više pravilno raspoređenih vedrih otvora kružnog oblika od kojih mnogi imaju iskrzane ivice. Oblačni elementi i vedri međuprostori često su raspoređeni tako da podsjećaju na mrežu ili pčelinje saće.

Primjer, Cc lacunosus:

6. Duplicatus – Oblaci u vidu banaka, pokrivača ili slojeva koji su raspoređeni jedni iznad drugih, na neznatno različitim visinama, i koji su ponekad djelomično spojeni.

Primjer, Ac lenticuaris duplicatus:

7. Translucidus – Oblaci u vidu prostranog banka, pokrivača ili oblačnog sloja, čiji je veci dio toliko proziran da se kroz njega može odrediti položaj Sunca ili Mjeseca.

Primjer, As translucidus:

8. Perlucidus – Prostrani oblačni banak, pokrivač ili sloj, koji sadrži jasno ocrtane i ponekad veoma uske vedre međuprostore-pukotine izmedju svojih sastavnih oblačnih elemenata. Ovi međuprostori omogućavaju da se vide Sunce, Mjesec, plavetnilo neba ili oblaci koji se nalaze na višim nivoima.

Primjer, Sc perlucidus:

9. Opacus – Oblaci u vidu prostranog pokrivača ili sloja, čiji je veći dio toliko neproziran da potpuno zaklanja Sunce ili Mjesec.

Primjer, As opacus:

DOPUNSKE ODLIKE, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:

1.Incus- Gornji dio Cumulonimbusa razvučen u oblik nakovnja, glatke vlaknaste ili izbrazdane teksture.

Primjer, Cb capillatus incus:

2. Mammatus – Viseća ispupčenja na donjoj površini oblaka, koja podsjećaju na dojke. Ova dopunska odlika pojavljuje se većinom na Cirrusima, Altocumulusima, Altostratusima, Stratocumulusima i Cumulonimbusima.

Primjer, Cb mammatus:

3. Virga – Vertikalni ili kosi tragovi oborine (oborinske pruge) koje izlaze iz donje površine oblaka, ali ne dopiru do tla. Ova dopunska odlika pojavljuje se većinom kod rodova Cc, Ac, As, Ns, Sc, Cu, Cb.

Primjer, Cu virga:

4. Praecipitatio – Pojava oborine (kiše, rosulje, snijega, tuče, ledenih zrnaca itd.) iz oblaka koje stižu do tla. Ova dopunska odlika pojavljuje se većinom kod rodova Ac, Ns, Sc, St, Cu, Cb.

Primjer, Cb praecipitatio:

5. Arcus – gust oblačni valjak u horizontalnoj ravnini, manje ili vise iskrzanihrubova , smješten na donjem, prednjem dijelu nekih oblaka; kada je većih razmjera, ima izgled tamnog prijetećeg luka. Ova dopunska odlika vezana je za Cumulonimbus i rjeđe za Cumulus.

Primjer, Cb arcus:

6. Lijevak (engl. funnel) – Lijevkasti oblačni izdanak ili oblačna “surla” (lijevkasti oblak) koja izlazi iz baze oblaka. To je oblačna manifestacija snažnog vihora. (totnada, pijavivce). Ova dopunska odlika može se vidjeti kod Cumulonimbusa, a rieđe kod Cumulusa.

Primjer, Cb funnel:

OBLACI PRATITELJI, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:

1.Pileus- Oblak pratiitelj malih horizontalnih razmjera u obliku krpe ili kapuljače; ovaj oblak se pojavljuje iznad, ili se stapa sa gornjom površinom kumulusnog oblaka, koji često uranja u njega. Dosta često se može vidjeti nekoliko pileusa jedan iznad drugog. Pileus se pojavljuje uglavnom uz Cumuluse i Cumulonimbuse.

Primjer, cumulus congestus pileus:

2. Velum – oblak pratiltelj, u obliku vela velikih horizontalnih razmjera, samo malo iznad, ili stopljen sa vrhovima jednog ili nekoliko kumulusnih oblaka, koji ga često probijaju. Velum prati uglavnom Cumuluse i Cumulonimbuse.

Primjer, Cb velum:

3. Pannus – iskidane oblačne krpe koje se pojavljuju ispod nekog drugog oblaka, ponekad sačinjavajuci neprekidan sloj, a ponekad stapajući se s njim.

Primjer, Cb pannus:

Priredio: Ivan Baboselac

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger