Pogledajte cestu u okolici Rijeke koja – klizi prema jezeru


Klizište koje je uništilo cestu Grohovo-Lopača i dalje je aktivno, iako pokazuje znakove smirivanja, potvrdio je za Novi list prof. dr. sc. Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta u Rijeci, kojega je Rijeka promet angažirao za ispitivanje klizišta, o čijim rezultatima će uvelike ovisiti i planovi za sanaciju.

Klizište koje je doslovce odnijelo dionicu ceste Grohovo-Lopača u dužini 150 metara jedno je od većih koji su se u zadnje vrijeme pojavili u Hrvatskoj, a uzrokovano je dugotrajnim kišama. Dobra vijest je, prema profesoru Arbanasu, to što je klizanje tla sve sporije što ukazuje na zaustavljanje klizanja, no zbog veličine klizišta njegova bi sanacija, a potom i sanacija prometnice, mogla predstavljati velik izazov, posebno u financijskom smislu.

Cijena sanacije sigurno neće biti mala, a na to treba još dodati i cijenu sanacije prometnice. Treba vidjeti i tko će snositi troškove sanacije, jer klizište se proteže mnogo šire od same ceste, sve do HEP-ove akumulacije Valići, kaže Arbanas. Prije svega, ističe, potrebno je obaviti istražne radove, kako bi se utvrdili točni razmjeri klizišta.
– Ono je još aktivno, ali pomaci se smiruju i trenutno su smanjeni na svega nekoliko milimetara dnevno. Ovisno o vremenskim prilikama, u potpunosti će se smiriti, ali to ne znači da će biti stabilno. Za to je potrebna sanacija, a njoj prethode ispitivanja kojima ćemo utvrditi sve parametre, primjerice dubinu klizne plohe koja nam je za sad nepoznata. Ispitivanja će pokazati koje mjere su potrebne da bi se klizište zaustavilo i saniralo, a tek potom može se razmišljati i o sanaciji prometnice.

Kada bi cesta mogla biti obnovljena i uz kolike troškove, prema njegovim je riječima prerano nagađati, s obzirom na razmjere klizišta, nastalog na području koje je inače izuzetno podložno pojavi ove prirodne nepogode.

Lani tisuću klizišta.

U dolini Rječine kroz povijest je bilo i daleko većih klizišta od ovoga, koje je zapravo tek manje klizište unutar tih velikih umirenih klizišta, kaže Arbanas.

Klizište na cesti Grohovo-Lopača ne predstavlja veliku opasnost za stanovništvo, no ta je prirodna pojava po razmjerima šteta i broju stradalih u svijetu druga po redu, odmah iza potresa, a ispred poplava, tsunamija i ostalih katastrofa.

Dva su glavna uzroka nastanka prirodne nepogode klizanja tla. Prvi je voda, odnosno kiša ili topljenje snijega, a drugi su potresi. Kod nas su glavni uzročnici kiša i topljenje snijega. Na riječkom području to je u prvom redu kiša, kao i u ovom konkretnom slučaju, pri čemu do pojave klizišta dolazi nakon dugotrajnih oborina. Obilna, ali kratkotrajna kiša neće prouzročiti pojavu klizišta, nego se javljaju kao posljedica dugotrajnih kiša i zasićenja tla vodom. Hrvatska nije jako ugrožena klizištima kao neke druge zemlje, ali je njihova pojava sve češća pa ih je tako prošle godine zabilježeno oko tisuću koja su izazvala veliku materijalnu štetu, kaže Arbanas.

U neposrednoj blizini klizišta zbog kojeg je zatvorena cesta Grohovo-Lopača, prije tri godine klizište je progutalo oko 25 metara dug dio ceste Drenova-Grohovo, kojom je prometovanje bilo onemogućeno puna četiri mjeseca.

Profesor Arbanas istaknuo je brzo i profesionalno djelovanje svih službi kako bi moguće neželjene posljedice pojave klizišta bile svedene na minimum, a to su Grad Rijeka, Rijekapromet, HEP, Hrvatske vode i Državna uprava za zaštitu i spašavanje.
Cesta je odmah zatvorena za promet, a HEP je smanjio razinu vode u akumulacijskom jezeru, za slučaj daljnjeg klizanja tla prema njemu, rekao je Arbanas. Hrvatske vode napravile su kanale za odvodnju površinskih voda s površine kliznog tijela. Obje mjere znatno pomažu u zaustavljanju klizanja

Moguće i preprojektiranje

Ovisno o troškovima sanacije, kaže prof. dr. Arbanas, moguće je i da cesta bude preprojektirana i izgrađena na način da zaobiđe klizište, za što postoje primjeri u praksi diljem svijeta pa i u Hrvatskoj.
Primjer za to imamo kod mjesta Brus u Istri, na cesti od Boljunskog Polja prema Cerovlju, gdje je cesta preprojektirana i sada prolazi izvan klizišta, jer je to bilo jeftinije rješenje, objašnjava Arbanas.

Izvor:Novi list
Foto:Roni Brmalj

Advertisment ad adsense adlogger