Prvu dekadu ožujka obilježila (ne)uobičajena potresna aktivnost na riječkom području

s-map2

Osim po uspostavi stabilizacije vremena, kojom je prekinuta višemjesečna ciklonalna aktivnost na našem području, ovu prvu dekadu ožujka obilježila je i izražena potresna aktivnost na riječkom području. Nisu to bili neki značajniji potresi, ali su dovoljan znak da se nešto ispod nas događalo. Donosimo njihovu kronologiju.

02. ožujka

Riječko područje u nedjelju, u 00:51 pogodio je slab potres, čija je magnituda, prema seizmografima Republike Slovenije iznosila 1.4 stupanj po Richteru. Epicentar je bio 11 km sjeverno od Rijeke, u riječkom zaleđu, a logično, najjače se osjetio u blizini epicentra. Potres je usto bio i jako plitak, što je i jedan od razloga da se osjetio i na području otoka Krka.

05. ožujka

U srijedu, u 00:23h, šire područje oko Rijeke zatresao je potres čija je magnituda od 2.9 stupnjeva po Richteru. Epicentar potresa bio je kod sjevernog dijela otoka Krka, 14 km jugoistočno od Rijeke, a radilo se o vrlo plitkom potresu, koji je nastao na samo 2 km dubine u moru.
Potres se osjetio prilično snažno i uznemirio stanovništvo, a nakon njega zabilježen je i niz manjih podrhtavanja. Osjetio se na širem riječkom području, a štete nije bilo.

06. ožujka

Danas 06. ožujka 2014. godine seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres kod Rijeke. Potres se dogodio u 14:00 sati, s epicentrom 21 km južno-jugoistočno od Rijeke u moru. Magnituda potresa iznosila je 1.7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru II stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio na otoku Krku i okolici.

08. ožujka

Danas 08. ožujka 2014. godine seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres kod Rijeke. Potres se dogodio u 16 sati i 45 minuta, s epicentrom 15 km sjeverno-sjeverozapadno od Rijeke blizu Klane. Magnituda potresa iznosila je 1.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru II stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio u Viškovu i okolici.

Osim ovih registriranih potresa, svakodnevno primamo dojave čitatelja o novim podrhtavanjima tla na riječkom području, no novih izvještaja o potresima nema.
Također mnogi nas pitaju je li ovakvo “ponašanje” uobičajeno ili nije?

NEMA PRAVILA
Riječko područje se nalazi na većem rasjedu koji se proteže od Italije, preko Slovenije, Idrije, Ilirske Bistrice, prolazi pored Rijeke i spušta se dalje prema Velebitu. Preko njega ide i cijeli niz manjih rasjeda i na jednom od takvih su se posljednjih dana dogodili ovi manji potresi.
Cijelo područje Balkana nalazi se na mjestu dodirivanja Jadranske mikroploče i ostatka euroazijske ploče što cijeli ovaj dio Europe čini seizmički aktivnim.
U svoj toj silnoj seizmičkoj aktivnosti manifestiranoj u stalnim mini podrhtavanjima tla, od kojih većinu ljudi ni ne osjete, ne postoje znanstveno dokazani parametri koji bi mogli s preciznošću nagovijestiti da se sprema neki veći potres na određenom području.
Postoje neki zagovornici teorije da se na temelju niza manjih potresa može predvidjeti neki veći. No velikim razornim potresima nije uvijek prethodilo više manjih, niti su najčešće razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti s više manjih potresa na kraju rezultirala s jednim većim. Tako da tu nema pravila, niti se može išta takvog predvidjeti. Što se riječkog područja tiče, pogotovo poteza od Krka, Crikvenice, preko Hreljina i dalje prema Risnjaku, tamo su ovakva podrhtavanja dosta uobičajena pojava.
Svi potresi do magnitude 4 najčešće ne mogu proizvesti nikakvu štetu na površini. Već se događalo da je riječko područje ušlo u “seriju” potresa, a posljednji primjer je iz studenog 2011. godine, kada su u 4 dana zabilježena 3 potresa.

PRIMJER POTRESA KOD OTOKA JABUKE
Glavni generator potresa kretanja tektonskih ploča, prilikom kojih se ploče sučeljavaju i imaju interakcije, čime se u jednoj zoni koncentriraju naprezanja. To se događa kroz jedno duže vrijeme i onda kad se ta energija naglo oslobodi, ponovno to nije u jednom navratu, zbog čega često doživljavamo da se potresi događaju periodički. O tome svjedoči serija mini potresa kod otoka Jabuke 2003. godine kojih se između ožujka i studenog te godine dogodilo preko tisuću, bez da je uslijedio neki razorni potres.

POVIJEST JAČIH POTRESA NA RIJEČKOM PODRUČJU
Prema povijesnim zapisima prvi razorniji potres na ovom području dogodio 1323. godine u zoni obale Vinodolskog kanala i Vinodolske doline. Između 1750. godine i 1754. godine Rijeku je pogodila cijela serija potresa s epicentrom u samom gradu. Potresi su se događali gotovo svakodnevno i imali su intenzitet do VII stupnja MCS ljestvice, pa je veći dio stanovništva u par navrata čak i napuštao svoje domove. Navedena serija potresa završila je 1754. godine i od tad počinje pojačana seizmička aktivnost na Kvarneru. Serija potresa zabilježena je i 1870. godine u Klani, pri čemu je najjači potres bio magnitude 5,4 do 5,8 po Richteru, odnosno imao VIII stupanj po MCS ljestvici.
Do sada najjači instrumentima zabilježen potres u PGŽ-u, magnitude 5,8 bio je 1916. u zoni Bribir-Grižane, a nešto slabiji – s magnitudom od 4,7 također razorne jačine – zabilježen je 1920. u Senju.
Na otoku Krku, između Omišlja i Dobrinja potres magnitude 4,9 dogodio se 1939. , a nakon toga na ovom je područje prvi jači potres magnitude 4,0 zabilježen 2003. u Viškovu.
Godinu dana kasnije, potres magnitude 4,5 i intenziteta VI stupnja pogodio je Fužine.

U HRVATSKOJ MOGUĆ KATASTROFALAN POTRES
U područjima Hrvatske gdje je moguć potres intenziteta 9 stupnjeva MCS, živi 21 posto stanovnika s gustoćom od 300 stanovnika na četvorni kilometar. Polovica stanova na tom području po gruboj procjeni bila bi znatno oštećena, mnogi bi se srušili, a veći dio bio bi nepodoban za stanovanje.

Godišnje se u Hrvatskoj osjeti oko 65 potresa. Za usporedbu, procjene govore da se u svijetu godišnje dogodi blizu pola milijuna potresa jačine 3 do 3,9 stupnjeva po Richteru, a onih 2 do 2,9 čak oko stotinu dnevno.

JAPAN SE NE PREPUŠTA POTRESU, ON GA SPREMNO ČEKA
Tehnološki i građanski napredan Japan ne prepušta se sudbini nego spremno dočekuje potrese: od gradnje nebodera i mostova otpornih na potrese, preko centara za učenje o životnoj sigurnosti, do opremanja svakog kućanstva kompletom za potresa u koji dolaze kaciga, svjetiljke, radio-prijemnik, voda i hrana itd.

POTRES NE UBIJA, UBIJAJU LOŠE GRAĐENE ZGRADE
Na ovim prostorima tek nakon potresa u Skoplju, 1964. godine, počinju se sustavno zidati zgrade s armiranobetonskim nosivim sustavom. Od tada su građevine znatno otpornije, iako ne onoliko koliko kažu propisi.
Primjerice, u slučaju potresa magnitude od 6,3 stupnja većina starih zgrada u samom središtu Zagreba bila bi uništena a u cijelom gradu više od 50 tisuća građevina, tako da se u njima više ne bi moglo živjeti.

Naslovna: Karta seizmičnosti Hrvatske i okolnih područja od prije Krista do 2008. godine, prema dopunjenom Hrvatskom katalogu potresa (Geofizički odsjek PMF-a; M. Herak, D. Herak i S. Markušić (1996): Terra Nova, 8, 86-96). Slika prikazuje epicentre od oko 30 000 potresa. Na prikazanom području u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude veće od 6 prema Richteru, a osjeti se oko 65 potresa godišnje.

Advertisment ad adsense adlogger