RIMETEO Foto-putopis: Od Škrljeva do Kamenjaka

Kamenjak je mala osamljena skupina strmih vapnenačkih litica što se dižu iz šume iznad istočne strane Grobničkog polja. U tom slikovitom hrptu, koji se pruža u dužinu od 600 m u dinarskom smjeru, ističu se tri vrha – glavni vrh (V. Kamenjak, 837 m), zapadni (685 m, nije planinarski obrađen) i jugoistočni (Mali Kamenjak, 771 m). Ovaj posljednji je najslikovitiji, a pruža i najljepši vidik.

Ovako piše na stranicama Hvatskog planinarskog saveza. Iako je relativno blizu mora, osjetili smo jako dobro što znači popeti se na veću nadmorsku visinu. Vrijeme nam je uglavnom poslužilo iako je subota 12. travnja bila nestabilna pa baš kad smo bili na vrhu nas je stigao i 10-minutni pljusak.

Put od Škrljeva do Kamenjaka na jednom dijelu uopće nije markiran te bi bez GPS-a dosta lutali, a mi smo uz kraće pauze do Malog Kamenjaka stigli za otprilike 3 sata.
Specifičnost ove rute je da je osjetno teža odnosu na onu sa Stare ceste, jer se savladava dosta velika visinska razlika. Npr. krenete sa Škrljeva prema Kukuljanovu i pomalo se penjete, zatim na strani Gorskog kotara kreće naglo spuštanje u dolinu gdje se nalaze nadvožnjaci autoceste. Zatim sve završava direktnim usponom na Kamenjak.

Malo prije 11h smo krenuli i prelazimo prugu
IMG_0782

Ubrzo nailazi i lokomotiva. Koju minutu ranije prošao je i teretni vlak, ali je fotografija zbog oblačnog vremena i njegove brzine loše ispala.
IMG_0784

Nastavljamo u smjeru Gorskog kotara. Prolazimo u visini industrijske zone na Kukuljanovu i s druge strane padine ukazuje nam se sljedeći prizor. Odmah uočavamo dva nadvožnjaka sa A6, od kojih nam desni služi kao markacija.IMG_0788

IMG_0789

Ulazimo na njihov teritorij, ali ne bune se previše
IMG_0792

Radimo kraću pauzu za okrijepu i negdje sat vremena od kako smo ga prvi put ugledali, dolazimo ispod njega, a iznad naših glava prilično je bučilo.
Kao službena potvrda da nas GPS nije iznevjerio evo i markacija.
IMG_0794

IMG_0799

Po prolasku nadvožnjaka, nastavlja se uspon, treba doći na 771 metar jako naglo, a tek smo bili na malo iznad 300 metara. Blizu 13:30h evo i njega, za relativno malu nadmorsku visinu n kojoj se nalazi pogled je fantastičan, u što ćete se moći uvjeriti koju fotku ispod.
IMG_0805

Ispod nas događa se vreva na autocesti, zoomiramo situaciju skoro s vrha
IMG_0806

Pogled prema Gorskom kotaru nikako nije obećavajući, već se po boji oblaka dalo naslutiti da će nas stići kiša. Pogled na radar to nam je samo potvrdio, a taman dok smo gledali mobitele, počele su i prve kapi kiše.
IMG_0809

IMG_0810

Treba se još penjati pa malo ubrzavamo kako nas kiša ne bi zatekla baš na usponu što može biti potencijalno i opasno.
IMG_0813

Slika sve kaže, još 10 minuta uspona pred nama, a usput otkrivamo i da nismo jedini koji su oblačnu subotu odlučili provesti u planinama.
IMG_0814

Kako se uspinjemo, otvara se pogled.
IMG_0817

IMG_0818

Čuje se buka motora s Grobnika sa staze, no taman kad smo htjeli otkriti što se to dolje događa, pojačala je kiša i buka sa motodroma više se nije čula.
IMG_0819

Oko 13:45 evo nas i na vrhu. Kiša je pojačala, a vjetar je dodatno pojačavao osjet svježine. Unatoč lošoj vidljivosti uspjeli smo još malo fotogafirati i približiti Dražice.
IMG_0822

IMG_0825

IMG_0834

IMG_0848

Pred sam povratak naš, vrijeme nam se smilovalo, kiša je prestala, a povremeno se ukazalo i sunce. Sretni zbog viđenoga, negdje kad je počela utakmica Dinamo-Rijeka, počeli smo spuštanje slušajući prijenos utakmice. Već nakon 20-ak minuta se uspostavilo da je planinarenje bilo najljepši dio toga dana.

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger