Šaptač poskocima | Đorđe Dokmanović iz Moravica, naš je foto suradnik

Poskok, Đorđe Dokmanović

Đorđe Dokmanović iz Moravica veliki je ljubitelj prirode, ljudi, životinja i biljaka, no ove male, vižljaste i opasne hladnokrvnjake gotovo pa obožava. On je hrvatski šaptač poskocima.

To što u njegovu zavičaju proljeće nije na vrata zakucalo jednako snažno kao drugdje, ne znači da opasnosti nema. Ima, jer je dovoljno toplo da se ogoli kamenje, a poskoci izgmižu na sunčanje.

Malo izgleda nestvarno, polja su pod snijegom, a svejedno se na kamenju mogu vidjeti poskoci. Zamislite planinare koji hodaju po snijegu pa požele sjesti na kamen kako bi se odmorili, najmanje se tada nadaju da bi ih tamo mogao čekati poskok. Osim toga, u proljetne dane im je vrijeme parenja pa su aktivniji i neoprezniji i mogu se češće zateći – kaže Đorđe.

Objašnjava kako su poskoku za postizanje temperature tijela potrebne sunčeve zrake pa izlazi oko 9 sati, a punu energiju dostiže oko 11.30 kako bi je akumulirao za noćni lov na miševe i voluharice. Opasan je, ali neće napasti prvi.

Zmija je kao i bilo koja druga životinja. Kad je čovjek pusti, ona ide svojim putem. Iz čista mira neće napasti, ugrist će tek kad je čovjek pokuša uhvatiti ili ubiti, ali to je njezina obrana. Naravno, ima i nesretnih slučajeva, recimo kad berači šparoga zavuku ruku u neko žbunje u kojem se skriva, ali ako ga vidite na otvorenom, on je taj koji će prvi pobjeći – kaže Đorđe za Jutarnji list.

Poskok će se izdići i zašištati, jadan, na svaki mogući način pokušat će nas upozoriti da je tu, ali često ni to nije dovoljno. Nije ih moguće sresti na čistini, uređenom polju, no kako je stočarstvo ovdje gotovo izumrlo, tako je malo i čistih polja, većina tla zato mu savršeno odgovara, kao i brojne napuštene kuće u čijim se podrumima mogu naći legla od 10-20 komada. Dođu i do održavanih okućnica ako tamo ima kamenja, cigli, najlona, svega na čemu bi se mogli ugrijati – dodaje Đorđe.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrizena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba imobilizirati. Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima. Nužno je hitno prevesti ugrizenu osobu u bolnicu. U načelu se hospitalizira svaki slučaj ugriza zmije, ne razmišljajući suviše je li zmija otrovna ili neotrovna – savjetuju stručnjaci. (Jutarnji list)

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.