Snježnih zima bit će sve manje, a poplava u Europi sve više

Vrlo stabilni genij – kako je sam sebe okarakterizirao američki predsjednik Donald Trump, naravno, nije bio u pravu kad se malo pred Novu godinu sprdao s globalnim zagrijavanjem u svjetlu činjenice da je dio SAD-a pogodila izrazito hladna zima. Naime, 2017. godina je, po službenim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), bila još jedna u nizu dramatično toplih godina u ovom stoljeću.

»Sedamnaest od osamnaest najtoplijih godina su u 21. stoljeću, a ritam zagrijavanja zabilježen u zadnje tri godine je izniman. Napose je bio izražen na Arktiku, što će imati trajne i velike posljedice na razinu mora i na meteorološke sustave u drugim dijelovima svijeta«, kazao je komentirajući rezultate glavni tajnik WMO-a, Finac Petteri Taalas. U odnosu na predindustrijsko razdoblje, prosječna godišnja temperatura u 2017. je bila viša za 1,1 stupanj celzija, a u odnosu na vrijeme od 1981. do 2010. narasla je za 0,46 stupnjeva. Štoviše, ako se isključi efekt El Nina (klimatski ciklus u Tihom oceanu zbog kojeg se zagrijavaju inače hladniji dijelovi oceana što utiče i na porast temperatura na kopnu), 2017. godina bila bi najtoplija u povijesti.

No, porast temperature samo je dio klimatskih promjena. Drugi dio su ekstremni vremenski uvjeti, poplave, suše, tornada i slični koji su lani nanijeli i golemu gospodarsku štetu. »Prošla godina je donijela Sjedinjenim Državama najveće troškove zbog meteoroloških i klimatskih katastrofa a u drugim zemljama su tropske oluje, suše i poplave prouzročile usporavanje, pa i pad gospodarstva«, kazao je Taalas. (Novi list)

Poplave u Europi bit će sve češće

Poplave će postati sve češće u Europi zbog globalnog zatopljenja i to čak i ako svijet uspije rast temperature ograničiti na 1,5°C, predviđaju znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu Climate.

Autori studije objavljene u ponedjeljak predviđaju tri scenarija: globalno zatopljenje od +1,5°C do +3°C u odnosu na predindustrijsko doba.

Najoptimističniji scenarij globalnog rasta temperature predviđa da će se štete izazvane izlijevanjem rijeka u Europi udvostručiti te iznositi približno 15 milijarda eura na godinu, a broj osoba pogođenih tom prirodnom katastrofom rasti za 86 posto, odnosno 650.000 osoba na godinu.

Prema najcrnjem scenariju rasta temperature za 3°C, štete će biti 145 posto veće, odnosno 17 milijarda eura na godinu i pogađati 780.000 ljudi (što znači rast od 123 posto).

Pariški sporazum o klimi iz 2015. godine, obvezuje države potpisnice da rast temperature planeta ograniče ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko doba, a to znači na 1,5°C.

Zemlje potpisnice obvezale su se smanjiti emisije plinova s učinkom staklenika. Međutim, na temelju obveza koje su države preuzele, planet je bliži rastu od +3°C.

Čak i porast od 1°C dovoljan je da izazove smanjenje ledenih santa, rast razine oceana i veće količine oborina.

Topao zrak sadrži više vlage koja se oslobađa u obliku kiše ili snijega.

Nadalje, urbanizacija dodatno pogoršava učinke poplava, a one su već sada oblik prirodnih katastrofa koje izazivaju najveće materijalne štete u Europi.

Precizne projekcije ritma kojim se događaju klimatske promjene ključne su za smanjenje rizika od tih promjena, upozoravaju znanstvenici.

Studija je potvrdila da su učinci klimatskih promjena veliki i obimni, ocjenjuju.

»Naši rezultati pokazuju da se veliki učinci mogu izbjeći ako se ograniči globalno zagrijavanje ispod najnižeg praga. Međutim, znatan rast opasnosti od poplava predviđa se u Europi čak i u slučaju najoptimističnijeg scenarija, a to je globalnog zagrijavanje od +1,5°C«, kažu autori studije. (HINA)

Naslovna: Pariz | Yahn Jaqueline

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger