Svjetski znanstvenici o poplavama: Moglo je i gore!

Meteoalarm
O katastrofalnim poplavama u našoj regiji posljednjih dana izvijestili su gotovo svi svjetski mediji, a njihove uzroke i posljedice analizirali su čak i neki ugledni znanstveni časopisi.

Ovom nizu jučer se pridružio i Scientific American pišući da su štete i ljudske žrtve, iako goleme, mogle biti i veće da nije bilo pravovremenih upozorenja stručnjaka, među kojima se posebno ističe ono MeteoAlarma, jedinstvenog servisa u Europi koji objedinjuje službene prognoze i najave vremenskih nepogoda na jednostavan i lako razumljiv način. U projektu koji ima svoju web stranicu sudjeluje više od 20 europskih zemalja, a nedavno mu se pridružila i BiH.

Scientific American upozorava da će vremenskih ekstrema i nepogoda s globalnim zagrijavanjem biti sve više.

U svojoj analizi poplave list ističe da je ključni izravni uzrok obilnih oborina, koje su na nekim lokacijama u Srbiji i BiH nadmašile trećinu ukupnih godišnjih količina, bilo neočekivano sporo premještanje ciklone.

Naime, umjesto da se nošena mlaznim strujama koje na našoj polutki kruže velikim brzinama sa zapada prema istoku na visinama od sedam do 12 kilometara, brzo premjesti preko naših krajeva, zona niskog tlaka se odvojila i ‘parkirala’ danima nad našom regijom. Topao i vlažan zrak sa Sredozemlja sudario se 13. svibnja s hladnijim sa sjevera i pokrenuo nezapamćene bujice kiša. Drugi ključni problem u ovom scenariju bilo je to što je tlo već bilo natopljeno travanjskim kišama pa nije moglo upiti značajniji dio novih oborina.

‘Vidjeli smo događaj bez presedana’, rekao je za SciAm Steven Bowen, pomoćni direktor i meteorolog iz osiguravajuće grupe Aon Benfield.

Bowen kaže da je poplava, prema prvim procjenama, uzrokovala štete od oko 1,4 milijarde dolara. Bujice su na mnogim lokacijama odnijele oznake upozorenja na minska polja, a vrlo vjerojatno su i dislocirale velik broj mina.

Dimitar Ivanov, meteorolog iz Svjetske meteorološke organizacije, kaže da su posljedice mogle biti i znatno gore da nije bilo crvenih upozorenja lokalnih i europskih agencija. Naime srbijanske i bosanske vlasti objavile su nekoliko dana ranije najviše razine upozorenja na kiše i poplave preko MeteoAlarma.

‘Vjerujem da je pravovremena informacija u ovom slučaju stvarno pomogla da se smanje gubici’, rekao je Ivanov za Climate Central.

Meteorolog nadalje ističe da je Balkan posljednjih godina doživio više klimatskih ekstrema. Zima 2011. na 2012. bila je jedna od najhladnijih u više desetljeća, a nakon nje je uslijedilo ekstremno vruće, suho ljeto s najgorim sušama u 40 godina i razornim šumskim požarima.

‘Dakle ovdje možemo vidjeti jasan trend ekstremnog vremena’, rekao je Ivanov.

Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) u svojem je izvješću upozorio da će s globalnim zatopljenjem ekstremnije oborine postati učestalije. Naime kako staklenički plinovi zagrijavaju atmosferu, ona apsorbira veće količine vodene pare pa kiše mogu postati obilnije čak i u krajevima koji će dugoročno postati sušniji.

Jedan od primjera je i prošlomjesečna ciklona na Floridi u kojoj je u području Pensacole u samo 24 sata palo gotovo 40 centimetara kiše.

Bowen u zaključku upozorava da su prošlogodišnje poplave koje su pogodile središnju Europu uzrokovale štete od 20-ak milijardi dolara. Smatra da bi se sve zemlje, ne samo europske, trebale na odgovarajući način i na vrijeme pripremiti za ekstremniju klimatsku budućnost.

‘Mislim da bi države trebale raditi malo proaktivnije na pripremama za ovakve vrste događaja’, naglasio je Bowen.

Izvor: tportal.hr (Nenad Jarić Dauenhauer)
Foto: meteoalarm

Možda vas zanima i ovo!

Advertisment ad adsense adlogger