U travnju počinje sanacija posljedica ledene kiše u goranskim šumama

Sjekaci-iz-cijele-Hrvatske-u-goranskim-sumama_ca_large

U tijeku ovog prvog pravog proljetnog mjeseca goranske će šume doživjeti malu invaziju sjekača, raznih strojeva, traktora i kamiona koji će krenuti u najmanje trogodišnje aktivnosti vezane uz sanaciju ogromnih šteta koje je šumama Gorskog kotara nanijela elementarna nepogoda ledene kiše početkom veljače. Travanj će biti prvi udarni mjesec tih brojnih poslova sanacije, a ožujak je bio uvod tijekom kojeg su izvršene brojne pripreme i počeo rad na terenu, govori dipl. ing. Srećko Petranović, voditelj Uprave šuma podružnice Delnice:

– U šumu smo krenuli čim su nam to vremenske prilie dozvolile, točnije prvih dana ožujka. U tom trenutku nastojali smo isključivo svojim ljudstvom početi prve poslove sanacije, a prvi nam je potez bio da revirnike iz šumarija koje djeluju u okviru naše Podružnice i koje su bile manje zahvaćene elementarnom nepogodom uputimo na područja onih šumarija gdje je šteta bila jako velika U međuvremenu nam je direkcija Hrvatskih šuma dozvolila da iz svih ostalih podružnica Hrvatskih šuma angažiramo po dva revirnika pa je na naše područje nedavno stiglo još 33 dipl. ing šumarstva koji trenutno s četrdesetak naših rade na doznaci koja će biti gotova krajem travnja kada ćemo zahvaljujući toj sedamdesetorici revirnika imati točnu sliku i količinu štete.

Uz te poslove doznake mi smo početkom ožujka, gdje smo god to mogli, krenuli i u direktan rad na terenu, dakle u sječu i vuču koju realiziramo s našim ljudima i tehnikom dok nam se ne pridruže ekipe iz ostalih dijelova Hrvatske i naši kooperanti, govori Petranović, a Denis Štimac, čelni čovjek Proizvodnog sektora delničke Uprave šuma ističe kako taj direktni rad u šumi možda i nije previše vidljiv ljudima jer se za sada odvija na nepristupačnim terenima udaljenim od glavnih prometnica.

Obaraju rekorde

– No, podatak da smo od početka pa do kraja ožujka obradili 70.000 kubika govori sam za sebe budući da je inače prosjek prva tri mjeseca oko 20.000 kubika. Koliko je to velika količina pokazuje i podatak da nam je to od devedesetih godina najbolji rezultat kad je riječ o sječi tijekom zime, a prošle smo godine do te brojke došli tek nakon pet mjeseci. Radimo zaista punom snagom, a zahvaljujući odredbama Akcijskog plana sanacije ledoloma i razumijevanju naše direkcije od početka travnja iz sedam hrvatskih Uprava šuma stiže 14 velikih zglobnih traktora s pratećim ekipama od ukupno stotinjak ljudi. Također, u prvom tjednu travnja kraju će biti privedena javna nabava za dodatne radove na ledolomima za što je Uprava odobrila dodatnih 15 milijuna kuna što će nam omogućiti angažiranje vrlo kvalitetnih izvođača i primjenu tehnologija i strojeva (žičare, harvesteri, drobilice za drvni materijal tj. prozvodnju sječe) s kojima ćemo moći raditi na terenu i već tamo veliki dio šteta rješavati proizvodnjom sječe.

Posluži li nas vrijeme vjerujem da ćemo uspjeti uz potpuno poštivanje plana naše redovne proizvodnje – a to znači sječu oko 400. 000 kubika raznih drvnih sortimenata kojima opskrbljujemo naše kupce – uspjeti otkloniti i veliki dio ledolomom učinjenih šteta. Koliko će to biti kubika tek ćemo vidjeti, ali već u ovom trenutku imamo doznačenih 60.000 kubika, a taj bi broj mogao porasti do nekih 150.000 kubika oštećene šume što znači da bismo krajem godine, procjenjujemo, mogli imati odrađenih oko 550.000 kubika, govori Štimac.

Ljudi »gunđaju«

Na pitanje kako ima puno ljudi koji »gunđaju« zbog toga što ne vide svu tu aktivnost Štimac kaže: »Do takvih reakcija dolazi stoga što ljudi uglavnom gledaju šume uz naselja i prometnice, a tu je najčešće riječ o privatnim šumama u kojima mi nemamo ingerenciju i za čije rješavanje će se morati pobrinuti sami vlasnici. Posao u šumama će bitu vidljiviji, jer stižu radnici i strojevi iz ostalih hrvatskih Uprava šuma pa će tako od travnja u našim šumama svakodnevno raditi oko 150 sjekača, a nakon obavljanja poslova u nizinskim dijelovima dolazi i dodatna ispomoć iz drugih dijelova Hrvatske. Svemu tome treba pridodati i sjekače kooperante pa je sigurno da će ove godine u goranskim šumama raditi između dvjesto do tristo sjekača i puno velikih strojeva, govori Štimac dodajući kako će se uz sječu već sada, bar na nekim lokacijama, početi voditi briga i o sadnji:
»Ova nas je elementarna nepogoda jače no ikada ranije uputila na naše vrhunske stručnjake za pošumljavanje i sadnju. Već u nekoliko navrata boravili su na terenu i već smo dogovorili niz aktivnosti među kojima će biti i sadnja 215 hektara smrekovih i borovih kultura koje najprije treba u potpunosti posjeći i očistiti teren te nakon toga krenuti u sadnju. Riječ je o lokacijama koje su blizu auto cesti i ostalim prometnicama i koje su najizloženije pogledu pa njih prve želimo sanirati. Neposredno nakon sječe te će lokacije izgledati devastirano, ali za nekoliko godina stanje će biti znatno bolje, govori Štimac po čijem mišljenju je upravo ova velika nepogoda potvrdila kako je dobro što Hrvatske šume djeluju kao veliko poduzeće udruženih uprava šuma jer bi goranske šumarije, da djeluju samostalno, bile nemoćne pred količinom bijesa prirode.

Slovenski model nam nije potreban

Na upit ne bi li Hrvatska trebala učiniti ono što je napravila Slovenija, obučiti nekoliko stotina ljudi za rad u šumi kako bi sanacija išla brže, upravitelj Petranović odgovara negativno: »Taj slovenski način nama nije potreban iz jednostavnog razloga što mi imamo puno veći broj šumskih radnika i iz samih kapaciteta šesnaest hrvatskih Uprava šuma mi možemo pokriti sve naše potrebe. Procjenjujemo da imamo dovoljno ljudi da se sami nosimo s ovom nepogodom, a uz to na umu treba imati da je konfiguracija terena kod nas takva da na neke lokacije i ne možete poslati velikli broj sjekača, jer ih raditi može samo nekoliko. To znači da bi preveliki broj sjekača, k tome znatan dio njih priučenih, bio možda i opasan pa je bolje da taj posao odrađuju znalci, smatra Petranović.

Raščišćavanje 250 do 300 kilometara cesta

Prvi veliki zadatak za 14 velikih zglobnih traktora koji ovih dana uz prateće ekipe od oko stotinjak ljudi stižu u Gorski kotar iz ostalih dijelova Hrvatske bit će raščišćavanje 250 do 300 kilometara šumskih cesta. Znatan dio tih cesta, pogotovo one dublje u šumi, zatvoren je za promet jer su na njima srušena drva. Ljudstva koje će te probleme rješavati je, ističe Petranović, također dovoljno, posebno stoga što na zadacima čišćenja tih uskih šumskih prometnica i ne može sudjelovati veći broj sjekača, već je potrebno strpljivo i polako otklanjati srušeno drveće.

Ugrožene privatne šume

U koordinaciji s Upravom društva, Sektorom za šumarstvo i Upravom šuma podružnica Delnice nedugo nakon elementarne nepogode donijet je Akcijski plan sanacije koji razrađuje sve pojedinosti i koji predviđa da će sve te štete, ili bar najveći njihov dio, biti saniran najkasnije za tri godine. Te su procjene vezane za državne šume, a što će biti s privatnim šumama kojih ima poprilično, teško je u ovom trenutku reći, ponajprije stoga jer su i tamo štete velike, što znači da će veliki biti i troškovi sanacije.

Tekst i foto: Novi list

Advertisment ad adsense adlogger