WMO: Protekle 4 godine najtoplije u povijesti mjerenja

Potvrđeno je da su 2015., 2016., 2017. i 2018. bile četiri najtoplije godine u povijesti mjerenja, što je jasan znak kontinuiranih dugoročnih klimatskih promjena koje se povezuju s rekordnim koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi.

Konsolidirana analiza pet vodećih međunarodnih baza podataka koju je provela WMO pokazala je da je prosječna globalna temperature zraka 2018. bila za oko 1,0 °C (uz mogućnost odstupanja od ± 0,13 °C) više od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja (1850. – 1900.). Što je čini četvrtom najtoplijom godinom u povijesti mjerenja.


Godina 2016., kada je bio prisutan utjecaj snažnog El-Niña, i dalje je najtoplija godina u povijesti mjerenja (s temperaturom za 1,2 °C višom od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja). U 2015. i 2017. globalne prosječne temperature bile su za 1,1 °C više od predindustrijskih razina. Te dvije godine praktički je nemoguće razlikovati jer je razlika manja od stotog dijela stupnja, što je manje od statističke granice odstupanja.

Prosječna globalna temperatura zraka u 2018. godini bila je za oko 0,38 °C (± 0,13 °C) viša od dugoročnog prosjeka razdoblja 1981. – 2010. (koji se procjenjuje na 14,3 °C). Nacionalne meteorološke i hidrološke službe koriste se tom tridesetogodišnjom polaznom vrijednošću za procjenu dugoročnih prosjeka i međugodišnje varijabilnosti ključnih klimatskih parametara kao što su temperatura, oborine i vjetar, koji su važni sektorima osjetljivima na klimu, uključujući sektore gospodarenja vodom i energijom, poljoprivredu i zdravstvo.


WMO će svoje potpuno Izvješće o stanju klime u 2018. objaviti u ožujku. To izvješće pružit će sveobuhvatni pregled varijabilnosti temperature i trendova, događaja s velikim utjecajem te ključnih pokazatelja dugoročnih klimatskih promjena kao što su sve veće koncentracije ugljičnog dioksida, morski led na Arktiku i Antarktiku, podizanje razine mora i acidifikacija (zakiseljavanje) oceana.
Konačno izvješće sadržavat će informacije brojnih agencija Ujedinjenih naroda (UN) o utjecajima na ljude, društveno-ekonomske prilike i okoliš koji su dio nastojanja da se donositeljima odluka pruži sveobuhvatniji sažetak smjernica UN-a o međudjelovanju vremena, klime i voda i globalnih razvojnih ciljeva UN-a.

2019. nastavlja istim putem?

Australija je zabilježila najtopliji siječanj u povijesti mjerenja, uz toplinske valove dosad nezapamćenih razmjera i trajanja. Siječanj je u Tasmaniji bio najsuši u povijesti mjerenja, praćen razornim šumskim požarima. Prisutan je dugoročan trend porasta ekstremnih vremenskih događaja obilježenih požarima i produženja sezone požara u velikim dijelovima Australije, priopćila je Australska meteorološka služba (Bureau of Meteorology).

Uslijed klimatskih promjena snažni toplinski valovi postaju sve češći.

Nasuprot ekstremnim vrućinama na južnoj polutci imamo ekstremne hladnoće u dijelovima Sjeverne Amerike u siječnju.

Hladno vrijeme na istoku SAD-a sasvim sigurno nije dokaz koji opovrgava postojanje klimatskih promjena, rekao je g. Taalas. Arktik se zagrijava duplo brže od globalnog prosjeka. Veliki dio leda u tom području se otopio. Te promjene utječu na vremenske obrasce izvan Arktika na sjevernoj polutci. Dio hladnih anomalija na nižim zemljopisnim širinama mogao bi se povezati s dramatičnim promjenama na Arktiku. Ono što se događa na polovima ne ostaje na polovima, već utječe na vremenske i klimatske uvjete na nižim geografskim širinama, gdje žive milijuni ljudi, rekao je. (DHMZ)

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.