Zatopljenje u stratosferi započelo, znači li to i napokon dolazak zime u naše krajeve ?

null
Da bi bolje razumjeli što je stratosfera, najprije ćemo vam ukratko pokušati objasniti neke pojmove. Zemlju čini atmosfera, odnosno, atmosfera je sloj plinova s kojima je okružena zemlja koju drži gravitacija. Atmosfera se dijeli na: troposferu, stratosferu, mezosferu i termosferu. Troposfera se nalazi na visini do 10 do 18 kilometara nadmorske visine, a to ovisi o geografskom položaju ili dobu godine. U njoj temperatura zraka s visinom pada i u njezinom sloju se dešavaju sve meteorološke pojave, Vjetar, oblaci, kiša, snijeg, grmljavina i ostalo. Iznad nje se nalazi stratosfera na visini od 10 do 50 kilometara, a u njoj se nalazi ozon čija je najveća koncentracija između 20 i 30 kilometra visine. On nas štiti od ultraljubičastog zračenja sunca, pa tako imamo zagrijavanje stratosfere. Sloj zraka između troposfere i stratosfere zove se tropopauza, a njezina visina varira ovisno o geografskom položaju, a temperatura zraka ne pada s visinom. U tom međuprostoru uglavnom se nalaze i visinske mlazne struje. Ostali slojevi koji se nalaze iznad stratosfere za ovu nam priču nisu tako bitni, pa nema potrebe o njima ni pisati.

Naglo zagrijavanje stratosfere na oko 30 kilometara visine iznad Sjevernog pola naziva se još i Stratwarming. Učinak zagrijavanja stratosfere iznad Sjevernog pola ima neposredni učinak u troposferi odnosno jačanje tlaka zraka na Sjevernom polu, odnosno stvaranja anticiklone koja može dovesti do razdvajanja polarnog vrtloga koji je kompaktna cjelina na dva ili više dijelova, što ovisi o jačini anticiklone. Razdvajanje polarnog vrtloga na više dijelova povećava se šansa da hladna zračna masa dospije na više područja. Isto tako jačina anticiklone može jedan dio hladne zračne jezgre polarnog vrtloga preusmjeriti na neko područje bez da se razdvoji.

Razdvajanjem polarnog vrtloga uglavnom daje veću vjerojatnost za jaču i dugotrajniju hladnoću na nekom području. Moramo napomenuti da ostvarivanjem tog procesa ne mora nužno značiti da će i naše područje biti zahvaćeno jačim valom hladnoće uzrokovano Stratwarmingom, jer ako hladna jezgra dospije u Atlantik opet će veći dio Europe biti pod jakim visinskim zapadnim strujanjem, što bi rezultiralo i dalje iznadprosječnim temperaturama zraka.

Proces zagrijavanja u stratosferi je započeo, a hoće li biti toliko jako izražen da omogući jačanje i širenje anticiklone u polarnom vrtlogu koja bi razdvojila tu kompaktnu hladnu jezgru, ili je samo preusmjerila na neko područje još nije sigurno. Inače glavni krivac za velike hladnoće i hladnije zime u bližoj i dalekoj prošlosti u Hrvatskoj, bila je upravo jače izražena pojava Stratwarminga. Hoće li se taj proces ostvariti koji bi nam sigurno povećao izglede da zima konačno pokaže i svoju drugu stranu “lica” u veljači, još uvijek ne možemo znati.

Naslovna: GFS model

Advertisment ad adsense adlogger