2018. – rekordi i na dnevnom i mjesečnom nivou

DHMZ/HRT

Kao i mnogobrojne prošle, tako je i 2018. godina još jedna u nizu iznadprosječno toplih. Štoviše, za razliku od 2017. – u većini je Hrvatske ekstremnija nego na svjetskom nivou, gdje je, prema još neslužbenim analizama, među četiri najtoplije u znanoj povijesti. A iznimnosti je bilo ne samo u temperaturi, nego i u nekim dnevnim i mjesečnim količinama oborine, visinama snijega, vodostajima, valovima…

Premda sve analize još nisu gotove, već sada se može tvrditi kako će srednja godišnja temperatura zraka biti rekordno visoka u Dubrovniku, Hvaru, Splitu i Zagrebu – i to ne samo u Maksimiru, gdje podaci postoje od sredine prošloga stoljeća, nego čak i na meteorološkoj postaji DHMZ-a Zagreb Grič, gdje podaci za cijelu godinu postoje još od 1862. godine! A posljednji dani 2018. godine pridonijeti će spoznaji o najtoplijoj ili “prvoj do prve” godine i u Rijeci, na Zavižanu i još kojegdje po Hrvatskoj.

Pritom je zanimljivo spomenuti kako će ovo biti prva godina sa srednjom temperaturom zraka od 13 °C u Maksimiru, 14 °C na Griču i čak 18 °C u Dubrovniku i Hvaru! A prosječne su višegodišnje vrijednosti između 1,5 i 2 °C niže, što je na godišnjem nivou jako puno!

 

Osim te godišnje temperature, dogodili su se i neki drugi rekordi, primjerice u travnju je u mnogim mjestima izmjerena najviša dnevna temperatura zraka, u Dubrovniku čak po prvi put viša od 30 °C, pri čemu su i srednje mjesečne vrijednosti bile rekordne i na kopnu i na moru, a podjednako se dogodilo i u svibnju, mjestimice i listopadu. Zanimljivo je primijetiti kako klimatološke ocjene “ekstremno toplo” nije bilo nigdje u Hrvatskoj u samo pet mjeseci!?

No, bilo je rekorda i na “suprotnoj” strani! U ožujku se temperatura zraka po prvi put u znanoj povijesti spustila do oko -17 °C u Gradištu, Krapini i Slavonskome Brodu, a u Daruvaru na čak -19 °C. Srećom, apsolutno najniže vrijednosti iz nekih starih siječanja i veljača nisu nadmašene.

Početak 2018. godine obilježila je neuobičajena toplina i južina. U cijeloj Hrvatskoj vladala je proljetna temperatura i ugođaj. Sva se priroda postupno budila, prerano s obzirom na doba godine. Temperatura je bila viša i za oko 7 °C od prosjeka.

Tijekom veljače je bilo nekoliko snježnih epizoda, no kada se činilo da će prave zimske hladnoće sasvim izostati, zima nas je – kao u izreci – „ošinula svojim repom”. Krajem veljače Hrvatsku je – kao i veći dio Europe – zahvatio hladni val – praćen snijegom i olujnim vjetrom. U Ogulinu je izmjereno 120 cm, na Plitvičkim jezerima 149 cm, u Delnicama čak 182 cm – sve rekordne visine snijega ne samo za veljaču, nego uopće.

I početak ožujka obilježila je hladnoća, a na Puntijarki su izmjerili i 138 cm snijega – kao nikada tako kasno u godini. Samo 2 cm manje od apsolutnog rekorda iz veljače 2013. godine. S porastom temperatura zraka, rastu vodostaji rijeka, pa se tako rijeka izlila iz korita i poplavila dijelove Hrvatske Kostajnice. Voda plavi i Kosinjsku dolinu, što spašava Gospić i Otočac.

Travanj je obilježilo iznadprosječno toplo vrijeme. Oborine su bile nejednoliko raspoređene, pa su se u sjevernoj Hrvatskoj, osobito Slavoniji, pojavili i znaci suše. Tijekom travnja mjestimice je palo samo 7 litara kiše, a prosjek je više od 60.

Svibanj i lipanj – i dalje toplo, ali posvuda ne i suho. Na proljeće je – uz zatopljenje i nestabilno vrijeme – bilo čestih uobičajenih grmljavinskih nevremena, praćenih jakim vjetrom, lokalno obilnim oborinama, ponegdje i tučom. Srednja mjesečna temperatura u mnogim je mjestima bila kao nikada u svibnju, a u Kninu je izmjereno i 218 litara kiše po četvornome metru – novi svibanjski rekord.

Krajem srpnja toplinski val koji može djelovati na zdravlje zahvatio je cijelu Hrvatsku. DHMZ je objavio upozorenje na visoku temperaturu putem europskog Meteoalarm sustava, a Zavod za javno zdravstvo je savjetovao kako postupati za vrijeme vrućina. Najtoplije mjesto je bio Senj s 36,2 °C. U Istri se ni noćna temperatura nije spuštala ispod 25 °C, pa su zavladale tople noći. Zagrijalo se i more, i do 28 °C.

Početkom kolovoza nastavio se toplinski val. U Senju je izmjereno čak 37,7 °C – prema trenutačnim spoznajama – najviša ovogodišnja temperatura zraka izmjerena na službenim meteorološkim postajama DHMZ-a.

Nakon iznimne topline prva tri rujanska tjedna, u četvrtom je bilo novih ekstrema, ali suprotnih. Najprije je na Zavižanu bilo za rujan rekordno hladno jutro, uz samo -4,0 °C, a zatim je neuobičajena hladnoća bila i u unutrašnjosti Dalmacije, kao rijetko kada u povijesti mjerenja, ponegdje čak i nikada. U Kninu su, primjerice, 2,4 °C.

Listopad donosi nove rekorde u kiši, temperaturi, morskoj razini… Obilna kiša zahvatila je područje Dubrovnika. U samo 3 sata palo je 259 litara kiše po četvornome metru – više nego u prethodnih šest mjeseci, a i rekordna količina u jednom danu od 1961. godine, od kada se u Dubrovniku mjeri. Apsolutni je dnevni rekord od 156 litara zabilježen i u Delnicama.

No najsnažnija oluja došla je krajem listopada. Olujno jugo i obilna kiša zahvatili su cijelo priobalje. Visoki valovi mjestimice su se izlijevali plaveći obalno područje. Brojne su pomorske linije bile u prekidu, kao i dionice pojedinih cesta. Otoci su ostali odsječeni od kopna. Jugo je čupalo stabla iz korijena. Kod Dubrovnika je izmjerena najveća visina vala od 9 metara – rekord za hrvatski Jadran.

Na mareografskoj postaji u Bakru izmjerena je razina mora 127 cm viša od srednje morske razine, što je najviše od 1929. godine, kada je postaja utemeljena.

Do kraja godine većih ekstrema nije bilo, ali bilo je nesvakidašnjih pojava, poput primjerice tuče u Šibeniku. Sve u svemu, godina je, i u Hrvatskoj a i globalno, bila jedna od najtoplijih u povijesti. (DHMZ/HRT)

DHMZ/HRT

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.