ANALIZA | Sudden stratospheric warming (SSW) 2019., dio V (nastavak)

Sličnosti tekućih parametara SSW-a 2019. s drugim SSW događajima

Ranije smo spominjali kako je svaki SSW “priča za sebe”, ali da se svakako mogu izvlačiti neke sličnosti i tako zaključiti što nas može čekati, na temelju prijašnjih iskustava. S druge strane uvijek postoji mogućnost da i ne bude tako.

Pisali smo u prvim analizama da je 30 dana prije ovogodišnjeg SSW-a “setup” baričkih sustava na sjevernoj hemisferi bio takav da se činilo da će se dogoditi dislokacija (premještanje) polarnog vrtloga (PV), a dobili smo podjelu (split) PV.

Međutim, tu se nije završila priča s analogijama SSW pri premještanju PV. Premještanje PV ima odgođenu propagaciju, a uspješniju ima podjela ili split PV s bržim i značajnijim posljedicama po troposferu. 

Prošla analiza završena je pričom o NAM-u i propagaciji. Grafikon je tada pokazivao krajem mjeseca negativne vrijednosti NAM-a i u troposferi. Tako je i ostalo na novijim prognozama:

slika

GEFS, također, vidi bolju propagaciju od sljedećeg mjeseca.

Iako su se neki regionalni učinci podjele PV već dogodili (pisano u prošloj analizi) sada već i u Sjevernoj Americi se događa hladni val. Horizontalno najšire i vertikalno najdublje troposferske implikacije vjerojatno će tek doći.
Međutim, vidljivo je na grafikonu NAM-a i ako se usporedi s grafikonima prošle analize, da ovo ne liči puno na ono što imamo kod podjele PV.

Godine s odgođenim odgovorom troposfere pri ovom događaju su prosinac 1987. i veljača 1989. godine. Evo kako je izgledao NAM tih SSW događaja, 1989.:

slika

te nešto bolji odaziv troposfere 1987:

slika

Trenutni NAM ovog SSW-a:

slika

prošlogodišnji NAM s onim polarnim udarom krajem veljače, pogledajte kako se negativni NAM širi odmah do troposfere:

slika

NAO index ostao je pozitivan 1989. godine tijekom prva četiri mjeseca te godine: 

slika

AO index ostao je pozitivan tijekom 1989. godine sve do svibnja, što se može očitati i s NAM grafika: 

slika

Trenutno NAO je i dalje pozitivan ili neutralan, s naznakama da bi trebao poprimiti negativnu fazu oko 01.02., AO je već bio negativan, a prognoze su ohrabrujuće za one koji vole zimu:

slika

Priča o nekim analogijama se tu ne završava. Naime, ovo je treći SSW s najduže održanim istočnim vjetrovima na 10hPa 60°N. I opet se pojavljuje slično kao 1987. godine te još jedne, poznate 2009.
Odlika tako dugo zadržanih istočnih vjetrova je produžen odaziv troposfere.

Evo slike NAM-a 2009. i stanja zonalnog vjetra na 10hPa (upravo se završava antizonalno strujanje):

slika
slika

Prema ovome možemo zaključiti, da će troposfera vjerojatno imati nešto sporiji odaziv (već smo to vidjeli) i dugotrajniji, ali to ne znači da će istovremeno biti još više rizika za hladne prodore; oni čak mogu biti i smanjeni zbog spore dinamike ovog SSW-a. 

Bitno je okretanje na zonalne vjetrove u gornjim slojevima stratosfere, jer to dovodi do širenje poremećaja prema nižim slojevima i troposferi. 

Propagacija i stanje u troposferi

Nastavljamo malo više s pričom onoga što nas najviše zanima, stanjem u troposferi, ali da prvo pogledamo širu sliku trenutnog stanja.

Prošlim tekstom je najavljeno da bi dosta oborina dobilo područje uz Jadran, što se i dogodilo, a i nastavit će se. Već duže vremena imamo greben preko Atlantika, koji zadržava putanju ciklona manje-više slično. Zanimljivo je da se visoki tlak koji mi vidimo na plohi 500hPa proteže preko stratosfere, što liči na povezivanje stratosfere i troposfere, a još je vidljiviji takav učinak u Sjevernoj Americi, gdje je nakon podjele PV ostala jedna ćelija PV (često zvani kanadski vrtlog), druga je iznad Sibira.

Kanadski vrtlog, povezivanje stratosfere i troposfere rezultirat će prostiranjem hladnoće preko dobrog dijela Sjeverne Amerike:

slika

Radi jednostavnosti prikaza grebena preko Atlantika i kanadskog vrtloga (10hPa):

slika

50hPa (vidljiva još jedna ćelija sibirskog vrtloga bliže nama, koja vjerojatno pomaže da se ne digne puno temperatura na ostatku Balkana kako su modeli to vidjeli ranije):

slika

100hPa:

slika

Ono što smo do sada imali je održivi greben i zonalno strujanje, koje nije dozvolilo izgradnju blokova na višim geografskim širinama, nalik obrascima u prošlom tekstu.
Vjerojatno je tome pomogao kanadski vrtlog (na gornjim slikama se vidi povezanost stratosferskog vrtloga s troposferskim na tom području), koji sudjeluje u stvaranju ciklona na istočnoj obali SAD-a.

Uz to stanje, sinoptička situacija na Pacifiku i zapadnoj obali SAD-a, dodatno stvara pojačani jet stream na istočnoj obali čime se dalje ne dozvoljava dizanje grebena prema Grenlandu ili Skandinaviji, već imamo “nizanje” ciklona koje se spuštaju od Islanda dalje prema ostatku Europe.
Ako bi se kanadski vrtlog premjestio više prema sjeveru ili centru Kanade, to bi omogućilo stvaranje -NAO, što bi vjerojatno pomoglo u još većem hlađenju zapadne i sjeverozapadne Europe. 

Na sljedećoj slici vidi se kako se numerički modeli muče s tom cijelom situacijom, što predstavlja problem prognoze ovih dana oko same putanje ciklona, odnosno poziciji jet streama.
Prvo se smanjuje utjecaj kanadskog vrtloga, premještanjem s pozicije koja bi remetila blokove preko Grenlanda i kasnije Skandinavije, ali približavanjem termina opet se sve vraća na isto uz snižen tlak preko Grenlanda, tako da ovaj obrazac imamo dosta dugo na kartama: 

slika

Istraživanja će pokazati da li je točno razmišljanje nekih da podrška atlantskom grebenu, odnosno njegovom održavanju, dolazi jednim dijelom i iz stratosfere, kroz stanje površinskih voda Atlantika i još nekih pozadinskih signala.
Evo kako male promjene jet streama mijenjaju cijelu situaciju i nad Balkanom, zato su neki modeli vidjeli zatopljenje, naročito na istočnom Balkanu:

slika

Odnosno:

slika
slika

Do kraja ovog mjeseca možemo dobiti još koji val snježnih oborina na Balkanu, što će ovisiti od puno faktora. Hladnoće baš i nema puno, a ne vidi se neko veliko zahladnjenje, jer se val hladnoće spušta prema zapadu i sjeverozapadu Europe.
Dijelovi susjednih zemalja mogu imati puno više sreće za nove obilnije snježne oborine kao i do sada, a nešto više snijega u ostatku Hrvatske se očekuje u gorskim predjelima i istoku unutrašnjosti:

slika

Za prvu dekadu veljače sve se više pokazuje podizanje grebena prema višim geografskim širinama, dosta naznaka ima za Skandinavsku anticiklonu i ponovno hlađenje većeg dijela Europe pa i njenog jugoistočnog dijela. Potpora tome je prostiranje negativne vrijednosti NAM-a do razine troposfere uz vjerojatno pomoć ENSO/MJO, kao i neka znanstvena istraživanja.

Reći bilo što preciznije oko neke hladne i zimske promjene na duži period, je zaista nezahvalno s obzirom na stanje u troposferi i specifičnost ovog SSW događaja i nepovoljniju podjelu PV (uz spominjani problem s kanadskim vrtlogom).
Uskoro ćemo vidjeti kako će reagirati troposfera na ove utjecaje u prvoj dekadi veljače.

Prošli tekst: