DHMZ izdao posebno priopćenje povodom nadolazeće izražene promjene vremena

Tjedan vremenskih (ne)prilika na Sredozemlju

DHMZ, 11. 11. 2019. – Mislili ste da je prošli tjedan bio dosadno kišovit? Što ćete tek reći ovaj tjedan? No, šalu na stranu, vremenske prilike, ili bolje rečeno ciklonalna aktivnost koja u velikoj mjeri utječe dulji niz dana na veći broj zemalja, zahtjeva posebnu pažnju.

O čemu se točno radi? U nedjelju se nad zapadnim Sredozemljem razvila ciklona koja će idućih dana jačati, odnosno tlak će u njezinom središtu sve više padati. Sa svojim glavnim centrom zadržavat će se uglavnom nad Sardinijom i Korzikom, no unutar tog prostranog, relativno stacionarnog polja sniženog tlaka razvijat će se i manje ciklone, takozvane ciklone kćeri (slika 1). Jedna takva razvit će se i nad Jadranom u utorak navečer. A potom će se tijekom srijede premještati preko Jadrana i Hrvatske.

Slika 1: Polje prizemnog tlaka zraka (hPa) iz ECMWF modela za 12.11.2019. u 19 h (18:00 UTC)

Osim što će južno i jugozapadno visinsko strujanje podržavati nastavak razmjerno toplog vremena pa će prava studen izostati i idućih 10-tak dana, ovakva sinoptička situacija donijet će obilnu oborinu, prvo zapadnom Sredozemlju, potom ponajviše srednjem Sredozemlju (najizraženije Italiji), a zatim i istočnom. U Hrvatskoj će najviše biti pogođena obala, unutrašnjost Istre i Dalmacije te gorska Hrvatska. Maksimum oborina u našoj zemlji očekuje se s utorka na srijedu kada će pasti između 50 i 150 mm na pojedinim lokalitetima duž obale i u gorju (slika 2). No, pritom treba naglasiti da su zbog dosadašnjih obilnih oborina (slika 3) vodostaji naših rijeka bili u porastu te su uglavnom dosegnuli domene srednjih voda. Tijekom nove prognozirane kišne epizode očekuje se novi porast vodostaja, prvenstveno na području Istre i Primorja, Gorskog kotara, Like te Dalmacije.

Slika 2: Akumulirana dnevna oborina (24h/mm) iz ECMWF modela za 12. i 13. 11.2019.
Slika 3: Kumulativna količina oborine (mm) za studeni 2019. i krivulje teorijskih percentila (2., 10., 25., 50., 75., 90. i 98.) za razdoblje 1961. – 2000.

Vlažnost tla se na području naše zemlje trenutno kreće od 50% do 100% (slika 4). Prilikom lokalno izraženijih pljuskova na riječnim slivovima s većom vlažnošću tla povećana je i mogućnost pojave povremenih bujičnih tokova. Lokalno izraženi pljuskovi s kojima će pasti veća količina kiše u kratkom vremenu mogu prouzročiti poplavljivanje prometnica i pojedinih objekata, bujične poplave, te klizišta i odrone.

Slika 4: Vlažnost prvih dvadesetak centimetara tla unutar riječnih slivova iz FFGS modela za 10.11.2019. u 13 h (12:00 UTC) – trenutne smeđe vrijednosti u RH su sve iznad 50%, zelene iznad 65%, a plave iznad 90%.

Uz to će na Jadranu i u gorju od utorka do četvrtka biti i vrlo vjetrovito (slika 5), uglavnom uz jako i olujno jugo. Udari vjetra u utorak mogu dosezati vrijednosti između 20 i 30 m/s (od 70 do 110 km/h). S premještanjem ciklone te visokim valovima za očekivati je i poplavljivanje pojedinih riva. A uz mokro tlo te jak vjetar potencijalnu opasnost mogu prouzročiti i stara i bolesna stabla kojima najviše prijeti rušenje tijekom navedenih vremenskih uvjeta.

Pratite upozorenja na opasne vremenske pojaveprognozu vremena kao i prognoze i podatke o visini vodostaja na meteo.hr.

Slika 5: Jačina udara vjetra (m/s) prognozirana ECMWF modelom za 12.11.2019. u 19 h (18:00 UTC)