DHMZ: Proljeće 2019. u znaku ekstremnih vremenskih prilika

Ilustracija, Rijeka, Tomas B Piko

Proljeće 2019. godine (ožujak, travanj, svibanj) su karakterizirale ekstremne vremenske prilike.

Klimatološka analiza pokazuje da su osobito ožujak te u manjoj mjeri travanj bili topliji od tridesetogodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.), dok je svibanj bio znatno hladniji. Mjesečna količina oborine je u odnosu na isto referentno razdoblje u ožujku bila uglavnom manja od uobičajenog srednjaka, a u travnju te osobito svibnju veća.

Pregledom sinoptičkih situacija uočava se da je u ožujku bilo duljih razdoblja dominantnog južnog i jugozapadnog visinskog strujanja te utjecaja termobaričkog grebena što je doprinijelo iznadprosječnoj toplini. Povremeno su se preko naše zemlje premještale hladne fronte i visinske doline, a sredozemne ciklone su se svojom glavninom premještale južnije od naših krajeva, pa stoga oborine nisu bile prečeste i ekstremne. S obzirom na sinoptičke situacije s jačanjem grebena anticiklone prema Jadranu i ciklona smještenih južnije bilo je jake i olujne bure na Jadranu, a jakog vjetra bilo je i u kontinentalnom dijelu zemlje, primjerice 25. i 26. ožujka.

U travnju su prodori vlažnog, ali i razmjerno toplog zraka bili učestaliji nego prethodnog mjeseca. Hladne fronte su se premještale na istok i jugoistok preko naših predjela, a sredozemne ciklone ulazile su na područje Jadrana i premještale se na jugoistok, a povremeno preko kopnenog dijela na istok donoseći obilne oborine. Uz visinsko meridionalno strujanje s juga i jugozapada te prisustvo termobaričkog grebena za ovogodišnji travanj karakteristično je i sjeverno i sjeverozapadno meridionalno strujanje koje je prekidalo topla razdoblja. Nakon tih prodora i pritjecanja razmjerno hladnog zraka prizemno i u višim slojevima atmosphere te s prizemnim jačanjem ogranka anticiklone sa zapada i sjeverozapada Europe na Jadranu je bilo vjetrovito s burom.

U svibnju su prodori vlažnog i hladnog zraka bili češći i dugotrajniji nego u travnju. Bilo je obilne oborine, jakog i olujnog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, na Jadranu bure, snijega u gorju i mraza u unutrašnjosti. U gorju je padao snijeg 5. i 6. svibnja, a na Jadranu je bura mjestimice imala olujne i orkanske udare. S hladnom frontom i ciklonom u naše predjele dospio je hladan zrak, a s jačanjem anticiklone razvedrilo se te je uslijed noćnog ohlađivanja 7. svibnja u unutrašnjosti mjestimice bilo mraza. Novi izraženi prodor koji je u cijeloj zemlji donio ekstremne vremenske prilike dogodio se od 12. do 15. svibnja. Ciklona iz Genovskog zaljeva premjestila se 12. svibnja nad Tirensko more i stacionirala. Po visini se premještala dolina, a s pritjecanjem hladnog zraka nad Tirenskim morem i južnom Italijom nastala je duboka visinska ciklona. Sa sjeverozapada kontinenta jačao je prema našim krajevima ogranak snažne anticiklone uzrokujući velike gradijente u tlaku zraka, a posljedica je bio jak i olujan vjetar, posebice u zapadnim dijelovima unutrašnjosti. Jaka bura se do kraja razdoblja proširila na cijeli Jadran. Drugu polovinu mjeseca obilježilo je vrlo promjenljivo i nešto toplije vrijeme.

Proljeće 2019. godine bilo je karakteristično po stabilnom i iznadprosječnom ožujku nakon kojeg je uslijedilo promjenljivije i manje toplo razdoblje s viškom oborine, posebice u svibnju.

Radijacijski je režim bio najčešći pri čemu je od tipova koji pripadaju ovom režimu najveću učestalost imao tip bezgradijentno ciklonalno polje (Bc) kojega je najviše bilo u svibnju. No, vrijeme je u svibnju dominantno bilo određeno visinskom situacijom – uz bezgradijentno polje u prizemlju, po visini je iznad nas često bila visinska ciklona ili dolina s kojom je bilo dosta oborine uz niže vrijednosti temperature zraka.

Uz radijacijski ističe se i vjetrovni režim kao učestaliji nego što je to uobičajeno, osobito na Jadranu i to u ožujku. Naime, uz premještanje ciklona uglavnom južnije od naših područja te uz utjecaj grebena sa sjeverozapada, iznad naših krajeva su zbog velike razlike u tlaku između tih dvaju sustava bile česte situacije s izraženim gradijentima u polju tlaka.

Oborinskog režima bilo je oko prosjeka tijekom ovog proljeća pri čemu su tipovi vremena koji pripadaju ovom režimu bili češći u ožujku te osobito u travnju. U svibnju je pak ovog režima bilo manje, što nije u skladu s klimatološkom ocjenom mjeseca, no to je posljedica dominantnog utjecaja na vrijeme visinske sinoptičke situacije, odnosno djelovanja visinske doline ili ciklone uz bezgra- dijentno polje (uglavnom ciklonalno) u prizemlju.

Tekst preuzet s web stranice DHMZ-a.

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.