Dijelovi australskog Velikog koraljnog grebena doslovno su sprženi u zadnjem podmorskom toplinskom valu

Više od 1000 od ukupno 2300 km dugačkog Velikog koraljnog grebena u potpunosti je uništeno od posljedica zagrijavanja oceana tijekom 2016. i 2017. godine. Grebeni nisu umirali postupno i polako, već iznenada, od posljedica toplinskog udara. Spržile su ih previsoke temperature mora, kaže profesor Terry Hughes, direktor Centra za proučavanje Velikoga koraljnog grebena na Sveučilištu James Cook u Townsvilleu.

Hughes je s kolegama proveo nadzor iz zraka duž cijelog područja te detaljna podmorska istraživanja na 63 lokacije. U istraživanje su uključili i podatke prikupljene satelitskim nadzorom.

Podsjetili su da je temperatura mora duž grebena porasla za 1°C u odnosu na prosječnu temperaturu, a uzrok su kombinacija klimatskih promjena i El Nina. Kada započne proces ‘izbjeljivanja’ uslijed toplinskog vala, a to znači prestanak simbioze algi i koralja te ostanak samo bijelih kostura koralja, dvije su mogućnosti – oni mogu preživjeti i vrlo postupno ponovno dobiti prirodnu boju, što ovisi o brzini spuštanja temperature mora, ili mogu umrijeti, kaže Hughes, znanstvenik koji je i ranije upozoravao vlasti da moraju hitno naći odgovor na klimatske promjene kako bi se spriječilo daljnje razorno izbjeljivanje grebena.

Od 1998. godine nadalje svjedoci smo takvih događaja, preciznije 1998,. 2002., 2016., i 2017. U početku je razmak bio prilično velik, no zadnji je, nažalost bio toliko kratak da ih je jednostavno spržio. U devetomjesečnom razdoblju, između ožujka i studenog 2016. uništeno je 30% koralja, kaže znanstvenik, koji smatra da treba što prije reagirati akcijom protiv globalnih emisija stakleničkih plinova i protiv fosilnih goriva, a u korist obnovljivih izvora.

Koralji blijede, zatim umiru i drobe se, zbog čega pojedina podmorja nalikuju pustinjama prekrivenima ostacima kostura. Koralj sadrži milijune jednostaničnih alga, čiji im pigment daje prekrasne boje. Te alge ne podnose porast temperature vode. Kad mikroalge umiru, koralj postupno gubi boju i pretvara se u kalcificirani kostur, a odatle i izraz ‘bijela smrt’. Smrt koralja ima trenutačne posljedice na život podmorja jer su ribama potrebne koraljne strukture za skrivanje, za prehranu i reprodukciju. Dugoročno gledano, propadanjem koraljnih grebena ugroženi su i ljudi, kaže Hughes.

Izbjeljivanje koralja koje intenzivno traje već dvije godine uništilo je najprije središnji dio grebena, a potom se proširilo i na sjeverni. No Hughes je, kako sam kaže, nepopravljivi optimist i podsjeća da na životu ostaju još milijarde koralja u južnome dijelu grebena. Oni su u prosjeku otporniji od ovih koji su uginuli. Zato se hitno moramo fokusirati na zaštitu onog dijela čaše koja je još uvijek puna te pomoći ‘preživjelima’ da se oporave.

Velikom koraljnom grebenu bez sumnje prijete klimatske promjene, no nije u potpunosti osuđen na propast ako se vrlo brzo poduzme nešto sa stakleničkim plinovima. Naša je studija pokazala da i na preostalim koraljnim grebenima nastaju radikalne promjene s obzirom na toplinske valove bez presedana, kazao je prof. Hughes.

Naslovna: Thinkstock  // Tekst: HINA