Medicane – tropska oluja Mediterana pogodila Maltu i Siciliju / U budućnosti sve češći!

medicane-modis-nov7

Mediteranske tropske oluje ili skraćeno medicanei, mediteranski uragani, rijetki su meteorološki fenomen koji se događa u Mediteranu. Zbog suhe prirode mediteranske regije događaju se “bez plana i programa”. Primjerice za tropske sustave na Atlantiku, Pacifiku i Indijskom oceanu, točno se zna kad im sezona počinje i kad je njihov nastanak navjerojatniji.

S medicaneima se ništa ne zna. Od 1948. do 2011. zabilježeno ih je tek 99. Zbog toga ni ne postoji neki centar za njihovo praćenje.

Tropska ciklogeneza podijeljena je na dva područja u Sredozemlju. Prvo područje koje se nalazi u zapadnom Sredozemlju, osjetno je pogodnije za razvoj tropskih sustava, u odnosu na ono istočnije, u Jonskom moru. S obzirom na jako puno otoka i visoka planinska područja, medicanei su više slučajnost nego pravilo.

No, najnovije studije pokazuju da će se i to u budućnosti promijeniti, jer je površina Sredozemnog mora sve toplija, a poznato je da su tropski sustavi “hranjeni” toplom površinom mora, što je jedan od uvjeta za njihov nastanak.

Kroz povijest je zabilježeno nekoliko izraženijih tropskih sustava.
U rujnu 1969. sjeveronafrički mediteranski tropski ciklon doveo je do poplava. Poginulo je 600 ljudi, a njih 250 tisuća ostalo ih jebez domova.
U rujnu 1996. godine medicane je nastao u zapadnom Sredozemlju, kod Balearskog otočja. Nastalo je 6 tornada, poplavljeni su dijelovi otočja.

Najnoviji slučaj dogodio se u petak. “Hibridna” oluja s tropskim i vantropskim karakteristikama, formirala se u južnom dijelu središnjeg Sredozemlja, a potom se premjestila na Maltu, donoseći tropske uvjete. Vjetar na malteškom aerodromu Luqa, ponašao se identično karakteristikama tropske oluje. Zabilježena su dva izraženija perioda s jakim vjetrom, između kojih je bio period tišine, a za vrijeme te tišine tlak je još pao na 984 hPa, što znači da je aerodrom bio u centru oluje.

Na Malti je stalna brzina vjetra iznosila 76 km/h, a udari su dosezali 106 km/h, koliko je izmjereno u 18:37 po lokalnom vremenu, a otok je bio pogođen obilnom kišom, koja je dovela do lokalnih poplava. Zabilježeno je nastajanje i najmanje jednog lijevkastog oblaka, iz kojeg mogu nastati pijavice i tornada.
Automatska meteorološka postaja na sjevernoj obali Malte, bilježila je još veće brzine vjetra. Stalna brzina vjetra dosezala je i 111 km/h, s udarima od 154 km/h, dok je minimalni tlak iznosio je 979 hPa.

U petak navečer oluja se premjestila prema Siciliji donoseći jak vjetar i obilnu kišu.

Na vrhu smo već pisali, da će ovakvi događaji u budućnosti biti češći, zbog sve toplije površine mora ali treba imati na umu sljedeće činjenice koje se ne mogu promijeniti:

1) Mediteran je prilično na sjeveru i podložan jakim visinskim vjetrovima zbog utjecaja mlazne struje.
2) Sredozemlje je plitko i s niskim sadržajem topline. Nema duboke struje tople vode kao što je slučaj s Meksičkim zaljevom
3) Mediteran ima puno velikih otoka i poluotoka, čime se povećava vjerojatnost slabljenja tropskih sustava nakon što dođu do kopna.

Iz svega se vidi da ako i poraste mogućnost njihova nastanka, neće biti dugovječni kao na Atlantiku ili Pacifiku, ali i u tako kratkom vremenu mogu počiniti materijalnu štetu.

Naslovna: MODIS satelitska snimka medicanea u Sredozemju, 7.11.