Oceanski valovi postaju sve snažniji i razorniji

Ilustracija, Siniša Biljan Photography

Rezultati nove studije upućuju na međusobnu povezanost između zagrijavanja oceana te veličine i snage valova, što znači da, s povećanjem temperature oceana, stižu i razorniji valovi, piše portal ScienceAlert.


Oceanski valovi nastaju pod utjecajem vjetra na području između atmosfere i oceana. Stoga ne treba čuditi da na spektakularne i na mahove zastrašujuće valove utječu promjene klime na globalnoj razini.

No unatoč tomu što su znanstvenici tu vezu prepoznali, nikada dosad nije bilo globalne i sustavne dugoročne studije o tome na koji su način klimatske promjene i snaga valova povezani.

Otprije je poznato da se brzina vjetra i visina valova u nekim oceanskim predijelima povećavaju, no lokalni su uzroci te pojave zasad neistraženi.
No španjolski su znanstvenici sve te pojave konačno uspjeli povezati u studiji pod nazivom “A recent increase in global wave power as a consequence of oceanic warming”.

Ističu da studija ukazuje samo na međusobnu povezanost dviju pojava, pa se ne može reći da klimatske promjene izravno utječu na sve veće i snažnije valove. No njihovi podaci pokazuju da su spomenute dvije pojave usko povezane te da se čak mogu iskoristiti za međusobno praćenje.

– Studija pokazuje da globalna snaga vala može biti potencijalno koristan pokazatelj globalnog zatopljenja, slično kao i koncentracija ugljičnog dioksida, globalni porast razine mora ili globalna površinska temperatura zemlje i oceana, kaže suautor studije Inigo Losada, građevinski inženjer sa Sveučilišta u Kantabriji, na kojemu je studija izrađena.

Zbog klimatskih promjena postupno se zagrijavala površina oceana, no te su promjene utjecale i na globalne obrasce kada je o smjeru vjetra riječ, a posljedica toga su snažniji i razorniji oceanski valovi.


Drugim riječima, zagrijavanje oceana utjecalo je na jačanje snage vjetrova koji pušu u određenim regijama, čija su posljedica snažniji i razorniji valovi. Između 1948. i 2008. snaga valova na globalnoj razini povećala se za 0,47 % godišnje, ubrzavši se do godišnjeg prosjeka od 2,3 % nakon 1994.

Premda to na prvi pogled ne djeluje alarmantno, u nekim su dijelovima svijeta promjene drastičnije. Znanstvenici predviđaju da će se značajno zagrijavanje površine oceana osobito zamijetiti u tropskome dijelu Pacifika, a posljedica toga će biti viši i razorniji valovi u nekim dijelovima središnjega sjevernog Pacifika i Južnog Oceana koji okružuju Antarktiku.

Opasnost od još većih valova ne samo da će utjecati na obalna područja, a to znači snažnije i češće poplave i eroziju, već će utjecati i na aktivnosti na oceanima, poput ribolova ili prijevoza tereta.

Ova je studija prvi put omogućila da se snaga vala prepozna kao potencijalno vrijedan pokazatelj klimatskih promjena koji može pružiti nove uvide u aktualne klimatske promjene, ali i u promjene koje su tek pred nama. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nature Communications. (HRT/HINA)

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.