Plan protiv plavljenja uslijed klimatskih promjena

Ilustracija, Dražen Suvić

Predstavnici pet jadranskih županija u Kaštelima su raspravljali o upravljanju obalnim područjem ugroženim neizbježnim klimatskim promjenama. Kritične točke uočene su diljem Jadrana. Zato gradovi, županije i struka ne sjede prekriženih ruku, nego traže rješenja. I to uz pomoć novca iz europskih fondova.

Zbog mogućeg plavljenja uslijed više razine mora u Šibensko-kninskoj županiji najugroženija su sama šibenska Riva,Vodice i Pirovac. U Dubrovačko-neretvanskoj Dolina Neretve, a u Splitsko-dalmatinskoj 17 kilometara duga kaštelanska obala koja je prva i dobila plan upravljanja obalnim područjem splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.

– To je strateški dokument koji je financiran iz projekta Interrag med, koji je transacionalni program EU sredstava, koji za glavni cilj ima pokušaj prilagodbe primorskih gradova u nadolazećim klimatskim promjenama, rekla je Marica Babić, zamjenica ravnatelja razvojne agencija Splitsko-dalmatinske županije RERA.

Klimatske promjene uzrokuju eroziju tla i plavljenja, bogata kulturna baština bit će ugrožena kao i stanovništvo. Prijetit će i požari, duga, suha i vjetrovita ljeta. Vremena za čekanje nema, poručeno je iz Kaštela, javlja hrt.hr .

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.