RIMETEO škola: Što su NAO i AO indeks, i zašto je za zimoljupce bolje da su oni još uvijek pozitivni?

ao_sprd2

Da bismo uopće razumjeli što piše u naslovu najbolje je da definiramo spomenute indekse.


Indeks arktičke oscilacije (AO)
pokazuje stanje atmosfere nad Sjevernim polom. AO+ sugerira da je nad Sjevernim polom ciklonalni vrtlog (polarni vrtlog) zbog kojeg Arktik dobiva snijeg i niske temperature zraka ili jednostavnije rečeno akumulira se hladnoća, ali i zadržava samo nad Sjevernim polom. Krivac su jaki zapadni vjetrovi u subpolarnim područjima koji sprječavaju da se hladni zrak sa Sjevernog pola spušta u umjerene geografske širine.
AO- znači da slabi polarni vrtlog, a zbog stvaranja anticiklonalnih blokova (Atlantik) anticiklone probiju polarni vrtlog. Zrak s njihove zapadne strane ulazi u polarni krug, kupi hladnoću i po istočnoj strani bloka spušta se u umjerene zemljopisne širine. Takvi prodori hladnoće, uzrokuju burna događanja primjerice na Sredozemlju, jer se stvori jaka ciklona koja onda nastavlja dalje povlačiti hladnoću (npr. Genovska ciklona), a ona onda donosi sa sobom i oborine u obliku snijega, što je san svih ljubitelja zime.

Indeks sjevernoatlantske oscilacije (NAO) pokazuje odnos između Azorskog maksimuma i Islandskog minimuma. Zapadni vjetrovi pušu preko Atlantika donoseći Europi vlagu. U godinama kada su zapadni vjetrovi jaki, ljeta su svježa, a zime blage s čestom kišom. Kada zapadni vjetrovi izostanu, temperatura je ekstremnija i ljeti i zimi, a padne i manje oborine.
Trajno područje niskog tlaka iznad Islanda (Islandski minimum) i trajno područje visokog tlaka zraka iznad Azora (Azorski maksimum), kontroliraju smjer i snagu zapadnih vjetrova s Atlantika u Europu. Relativna snaga i pozicija tih sustava varira iz godine u godinu, a ta je varijacija poznata kao NAO.
Velika razlika u tlaku između ta dva područja (NAO+), dovodi do pojačanih zapadnih vjetrova, što za posljedicu ima hladnija ljeta te blage i vlažne zime u središnjoj Europi.
Suprotno je NAO-, zapadnjak je ublažen, ako ne i spriječen. Sjever Europe ima duge i hladne zime, ali suhe, dok oluje idu južnije do Sredozemlja. To donosi obilje vlage južnoj Europi i sjeveru Afrike.

Dakle, za zimski scenarij nad našim dijelom Europe, najbolje je da su i jedan i drugi indeks negativni. A zašto onda sada pišemo da je bolje da su pozitivni?

Odgovor leži u Arktiku. Ovog ljeta proživio je svoju 6. najnižu prekrivenost ledom. Od takvog Arktika nemamo koristi. Da su AO i NAO već sada negativni, to bi značilo suho vrijeme gore, bez snijega i bez povećanja ledene površine. Sunce bi ga zagrijavalo, jer ne bi bilo leda da reflektira njegove zrake u svemir. Automatski nema hladnoće koja može doći južnije, iako postoji sjeverno strujanje.

Zato je bolje da još mjesec ili dva indeksi budu pozitivni. To znači kruženje polarnog zraka i puno snijega, akumuliranje hladnoće i jednog dana kad anticiklona razbije polarni vrtlog hladan zrak će “iscuriti” južnije zahvaćajući južnije predjele Europe, a u suradnji sa Sredozemljem, realni su i zimski scenariji.

Pratimo AO i NAO i znat ćemo kad će hladnoća u naše krajeve, a za dobru zimu ne treba nam hladna jesen.