Stanje globalne klime 2015. – 2019.: klimatske se promjene ubrzavaju

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u nedjelju 22. rujna 2019. priopćenje o stanju globalne klime.

Znakovi upozorenja i utjecaji klimatskih promjena – kao što su podizanje razine mora, nestajanje leda i ekstremni vremenski događaji – pojačali su se u razdoblju 2015. – 2019. , koje je na dobrom putu da postane najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti mjerenja prema WMO-u. Koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi također su se povećale do rekordnih razina, što znači da će se trend zatopljenja nastaviti još generacijama.

U Izvješću WMO-a o stanju globalne klime 2015. – 2019., objavljenom kao izvor informacija za Samit o klimi glavnog tajnika UN-a, stoji da je prosječna globalna temperatura od predindustrijskog razdoblja porasla za 1,1 °C, a u usporedbi s razdobljem 2011. – 2015. porasla je za 0,2 °C.

Prateće izvješće WMO-a o koncentracijama stakleničkih plinova pokazuje da je u razdoblju od 2015. do 2019. zabilježen kontinuiran rast razina ugljičnog dioksida (CO2) i drugih ključnih stakleničkih plinova u atmosferi do novih rekorda, pri čemu su stope rasta CO2 gotovo 20 % više nego u proteklih pet godina. CO2 se u atmosferi zadržava stoljećima, a u oceanima još duže. Preliminarni podaci podskupa lokacija za opažanje stakleničkih plinova za 2019. ukazuju na to da su globalne koncentracije CO2 na dobrom putu da dosegnu razinu od 410 ppm do kraja 2019. godine ili da je čak prijeđu.

U petogodišnjem razdoblju od svibnja 2014. do 2019., globalna srednja razina mora podizala se stopom od 5 mm godišnje, u usporedbi s 4 mm godišnje u desetogodišnjem razdoblju od 2007. do 2016. To je znatno brže od prosječne stope od 1993., koja je iznosila 3,2 mm godišnje. Udio otapanja kopnenog leda iz svjetskih ledenjaka i ledenih pokrova s vremenom se povećao i sad dominira proračunom morske razine umjesto termalne ekspanzije.

U razdoblju 2015. – 2018., prosječna minimalna površina morskog leda na Arktiku u rujnu (ljeto) bila je znatno ispod prosjeka razdoblja 1981. – 2010., a isto vrijedi i za prosječnu zimsku površinu leda. Četiri najniža zimska rekorda zabilježena su u tom razdoblju. Višegodišnji je led gotovo nestao.

Vrijednosti minimalne površine morskog leda u veljači (ljeto) te maksimalne površine u rujnu (zima) na Antarktici od 2016. godine znatno su ispod prosjeka za razdoblje od 1981. do 2010. To je u suprotnosti s prethodnim razdobljem 2011. – 2015. i dugoročnim razdobljem 1979. – 2018. Najniža i druga najniža ljetna površina morskog leda na Antarktici u povijesti mjerenja zabilježeni su 2017., odnosno 2018., pri čemu je 2017. također zabilježena i druga najmanja zimska površina leda.

Više od 90 % viška topline koji nastaje uslijed klimatskih promjena pohranjuje se u oceanima. Godine 2018. zabilježene su najviše vrijednosti količine topline u oceanima u povijesti mjerenja u gornjim slojevima od 700 metara. Druge najviše vrijednosti zabilježene su 2017., a treće najviše 2015.

Više od 90 % elementarnih nepogoda povezano je s vremenom. Među elementarnim nepogodama prevladavaju oluje i poplave, koje su također dovele do najvećih gospodarskih šteta. Toplinski valovi i suše doveli su do gubitaka ljudskih života, intenziviranja šumskih požara i gubitka žetvi.

Toplinski valovi, koji su u razdoblju 2015. – 2019. predstavljali najsmrtonosniji meteorološki rizik, pogodili su sve kontinente i doveli do brojnih novih temperaturnih rekorda. Gotovo svim studijama značajnih toplinskih valova od 2015. ustanovljeno je da su na njih utjecale klimatske promjene, stoji u izvješću.

Prema Biltenu Američkog meteorološkog društva, u razdoblju od 2015. do 2017. 62 od 77 prijavljenih događaja pokazuju značajan antropogeni utjecaj na pojavu događaja, uključujući gotovo svaku studiju značajnih toplinskih valova. Sve većim brojem studija također je ustanovljen ljudski utjecaj na rizik od ekstremnih kiša. (DHMZ)

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.