Sunce, Zemlja i vrijeme | Svjetski meteorološki dan 2019.

Svjetski meteorološki dan održava se 23. ožujka i njime se obilježava 23. ožujka 1950. kada je stupila na snagu Konvencije o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije. Na ovaj dan stavlja se naglasak na važnost doprinosa nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi sigurnosti i dobrobiti društva te se obilježava aktivnostima diljem svijeta. Teme odabrane za Svjetski meteorološki dan odražavaju aktualna pitanja vezana uz vrijeme, klimu i vodu.


Sunce, Zemlja i vrijeme tema je ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana.

Sunce je izvor energije koja pokreće sav život na Zemlji. Ta energija upravlja vremenom, oceanskim strujama i hidrološkim ciklusom, utječe na naše raspoloženje i svakodnevne aktivnosti, te je neiscrpna inspiracija za glazbu, fotografiju i umjetnost. Već više od 4,5 milijardi godina ova – vruća kugla užarene plazme je pokretač vremena, klime i života na Zemlji.

Promjer Sunca iznosi oko 1,39 milijuna kilometara i 109 puta je veći od promjera Zemlje. Temperatura u Sunčevoj jezgri iznosi oko 15 milijuna stupnjeva Celzija. Temperatura na površini Sunca – dijelu kojeg vidimo – iznosi oko 5 500 °C.


Bez neprekidnog dotoka Sunčeve svjetlosti i topline život na Zemlji bi prestao postojati. Za postojanje tekuće vode na našem planetu možemo zahvaliti Sunčevoj toplini. A svi oblici života – od bakterija do biljaka, kukaca, životinja i ljudi – trebaju tekuću vodu za život. Sunce pokreće hidrološki ciklus, uslijed njega voda neprestano isparava u atmosferu iz koje opet pada nazad na Zemlju.

Zrak koji nas okružuje sastoji se od različitih plinova i čestica. Taj sloj zraka, koji se naziva Zemljinom atmosferom, na mjestu drži gravitacija. Najvećim dijelom sastoji se od dušika (78 %) i kisika (21 %). Osim što sadrži kisik koji je ljudima i drugim organizmima potreban za život, atmosfera ima i brojna druga svojstva kao npr. ozonski sloj koji upija Sunčevo ultraljubičasto zračenje i zadržavanje topline poznato pod nazivom efekt staklenika.

Sunčevo zračenje koje ne apsorbira atmosfera i koje se ne reflektira od nje (na primjer, od oblaka) dopire do površine Zemlje. Zemlja apsorbira većinu energije koja dopire do njene površine, a tek se mali dio reflektira. Ukupno, atmosfera i Zemljina površina apsorbiraju oko 70 % zračenja koje stiže do Zemlje, dok se oko 30 % reflektira natrag u svemir i ne zagrijava površinu Zemlje. Zemlja emitira energiju na mnogo većim valnim duljinama od Sunca jer je hladnija. Dio tog dugovalnog zračenja upijaju staklenički plinovi, koji zatim emitiraju energiju u svim smjerovima, uključujući i prema dolje, te na taj način zadržavaju toplinu u atmosferi.

Bez tog prirodnog efekta staklenika, prosječna temperatura na površini Zemlje iznosila bi negostoljubivih -18 °C umjesto 14 °C, koliko imamo danas. Taj efekt pojačava se povećanim koncentracijama stakleničkih plinova u atmosferi do kojih dolazi uslijed emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem kao što je izgaranje fosilnih goriva. Glavni staklenički plinovi koji se dugotrajno zadržavaju u atmosferi su ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov oksid (N20).

Kada Zemlja emitira količinu energije jednaku količini koju apsorbira, ona je u energijskoj ravnoteži i prosječna temperatura je stabilna. Međutim, od početka industrijskog doba u drugoj polovici 19. stoljeća prosječna globalna temperatura zraka porasla je za oko 1 °C.


Brzina kojom se odvijaju te trenutačne klimatske promjene za nekoliko redova veličine je veća od brzine klimatskih fluktuacija uzrokovanih Zemljinom orbitom oko Sunca. Zbog te dosad neviđene brzine, ekosustavi i ljudi imaju poteškoća s prilagodbom.

Sunčeva svjetlost igra ključnu ulogu u ljudskom zdravlju i dobrobiti. Premala izloženost Suncu utječe na naše raspoloženje i dobrobit te povećava rizik od nedostatka vitamina D. Pretjerana izloženost Suncu negativno utječe na kožu, oči i imunološki sustav. Stručnjaci vjeruju da bi se četiri od pet slučajeva raka kože moglo spriječiti, budući da je štetu uzrokovanu UV zrakama uglavnom moguće izbjeći.

Opširniji tekst o ovoj vrlo zanimljivoj temi možete pronaći na sljedećem linku :

http://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=objave&el=dogadjanja&daj=smd18032019

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.