Svi smo mi kao oblaci…

oblri

“U predvečerje, iznenada, ni od kog, iz dubine gledan, pojavio se ponad grada, oblak jedan.”

Ovako je o tim nebeskim putnicima pisao Dobriša Cesarić u svojoj pjesmi Oblak. No, mi ćemo nekoliko riječi o njima reći sa službene, meteorološke strane.

Mnogi od nas smo zasigurno barem jednom u životu promatrajući oblake pokušavali prognozirati kakvo nas vrijeme očekuje, a ono što je sigurno jest činjenica da su još 650. godine pr. Kr., Babilonci pokušavali prognozirati vrijeme promatrajući oblake.

Što je to oblak? Međunarodni atlas oblaka definira ga kao hidrometeor koji se sastoji od sićušnih čestica tekuće vode ili od leda ili od oboje, koje lebde u slobodnom zraku i obično ne dotiču tlo.

Izgled oblaka, koji nam često zna pobuditi maštu i asocirati na mnoga stvarna i nestvarna bića, određen je prirodom, veličinom, brojem i prostornom raspodjelom njegovih sastavnih čestica, a ovisi i o jačini i boji svijetla koju oblak prima, i o relativnim položajima promatrača i izvora svijetla u odnosu na oblak. Izgled oblaka najbolje se opisuje pomoću dimenzija, oblika, strukture, teksture, svjetljivosti te boje oblaka.

Na meteorološkim postajama jedan od poslova motritelja uključuje svakodnevno opažanje oblaka: količine (naoblaka) i vrste koje bilježi u Dnevnik motrenja. Naoblaka je stupanj pokrivenosti neba oblacima, te se izražava i bilježi cijelim brojevima od 0 do 10 (naoblaka 0 znači da je nebo potpuno vedro, a 10 znači da je nebo potpuno pokriveno oblacima i da ne postoji ni najmanja rupa kroz koju se vidi nebeski svod).

Jedna zanimljivost u vezi oblaka, a to je da naša najviša meteorološka postaja, Zavižan na Velebitu, ima preko 200 dana u godini s maglom i oblacima. Motritelji na toj postaji su članovi obitelji Vukušić, koji su navikli raditi u svakakvim vremenskim uvjetima, od surovih snježnih mećava pa do vedrih dana kada je zrak proziran i čist.

Nadamo se da vam je sada odgovor na pitanje Što je oblak?, ipak jasniji.

Naslovna: Oblak iznad Rijeke, Dražen Suvić.