Težinski valovi | Subota donosi rijedak meteorološki poremećaj

Istramet

Na meteorološkim kartama proteklih dana može se primijetiti neobičnu “rebrastu” prognozu tlaka zraka, temperature zraka na 850 hPa, a slično se može uočiti i na prognozi vjetra.

“Rebrasto” polje tlaka zraka ukazuje na intenzivne naizmjenične uzlazne i silazne struje iza planinske prepreke u povoljnim uvjetima za nastanak valovitog strujanja, izvijestio je Meteoadriatic.


Za uspješno simuliranje ovih valova, potrebno je da je rezolucija modela dovoljna da model može “vidjeti” pojedinačne valove.

Tako se na Meteoadriatic modelu rezolucije 3.5 km oni vide u srednjem/južnom dijelu Jadrana (subota ujutro), ali na modelu bolje rezolucije (Istramet, grid 2 km), vidljivi su i nad sjevernim dijelom Jadrana.

Prema pisanju Meteo-info portala, težinski valovi u atmosferi su brze oscilacije u tlaku zraka na malom području. Najčešće nastaju u područjima frontalnih zona u kojima se odvijaju izraziti procesi vertikalnih gibanja pri čemu dolazi do smicanja vjetra po visini.


No mogu nastati i na rubovima olujnih oblaka gdje dolazi do nestabilnosti te mogu bitno promijeniti polja tlaka zraka i vjetra. Njihova horizontalna valna duljina se može kretati od nekoliko kilometara do nekoliko stotina kilometara, dok im je period u rasponu od nekoliko minuta do nekoliko sati.
Amplituda poremećaja je najčešće manja od 1 hPa, no u ekstremnim slučajevima može biti i do 15 hPa te tako bitno utjecati na polje tlaka zraka na nekom području.

Meteotsunami nastaje kombinacijom dvije pojave – stojnih valova ili sešija i težinskih valova u atmosferi. Seši su tu uvijek, a težinski val se pojavljuje povremeno, no to ne znači da će svaki prolazak atmosferskog težinskog vala izazvati meteotsunami.


Nekoliko uvjeta mora biti zadovoljeno da bi došlo do pojave meteotsunamija: Zaljev ili luka izduženog oblika, jak atmosferski poremećaj, kretanje poremećaja u smjeru zaljeva, rezonancija između atmosferskog poremećaja i valova otvorenog mora, obalna rezonancija i topografski efekt.
Budući da svi uvjeti moraju istovremeno biti zadovoljeni, ovaj poremećaj je vrlo rijedak. No, tamo gdje se pojavi uzrokuje velike štete, piše Meteo-info.

Josip Filipović

Rođen 08.08.1982., u Gospiću. Osnovnu te Srednju ekonomsku školu završio u Otočcu, studirao u Rijeci, usavršavao se u inozemstvu. Radi u znanosti.