U Rijeci, 2016. godina bila toplija za stupanj i pol od prosjeka

 

Prošla je godina prema svjetskoj klimatološkoj statistici na globalnoj razini bila najtoplija u povijesti, prešavši temperaturni prosjek iz sredine 20. stoljeća za gotovo jedan stupanj Celzija. Dok je prosječna globalna temperatura prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) lani porasla za 0,99 stupnjeva Celzija, Hrvatska je zabilježila i veće temperaturne odmake od prosjeka, piše Novi list.

Podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, naime, govore da su lanjske temperature prelazile prosjek u rasponu od 0,8 u Daruvaru i Kninu do čak 1,9 stupnjeva Celzija u Gospiću, što Hrvatsku svrstava među države s većim porastom temperature od svjetskog prosjeka.

Kolebanja

Toplinske su prilike u Hrvatskoj označene kao ekstremno tople, dok je šire područje Knina, Daruvara i Siska, gdje je zabilježen najmanji temperaturni skok na razini Hrvatske, svrstano u kategoriju vrlo toplo. Većina gradova bilježila je za najmanje 1,2 stupnja Celzija topliju klimu od višegodišnjeg prosjeka, a Rijeka je među desetak mjesta koja su prešla »normalu« za čak 1,5 Celzijevih stupnjeva. Osim Rijeke, takav temperaturni skok bilježe i Senj, Poreč, Varaždin, Bjelovar, Zagreb, dok je područje srednjeg i južnog Jadrana prošlo nešto bolje, s odmakom od prosjeka od 0,9 stupnjeva Celzija zabilježenim na Komiži, do 1,4 stupnja u Zadru i Malom Lošinju.

Za postaju Zagreb-Grič srednja godišnja temperatura zraka iznosila je 13,1 stupanj Celzijev, što 2016. svrstava na sedmo mjesto u nizu najtoplijih godina od početka mjerenja na toj postaji, od 1862. godine. Zagreb je lani premašio stogodišnji prosjek za 1,04 stupnja Celzija. Meteorolozi DHMZ-a iz ovih podataka zaključuju da temperatura zraka u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja s izvjesnim međugodišnjim kolebanjima.

Do 2050. temperature više za jedan do dva stupnja

Procjene kažu da će do 2050. godine temperatura zraka rasti za još najmanje jedan do dva stupnja, praćena ekstremnim vremenskim prilikama, poplavama i sušama. Neki su dijelovi Hrvatske lani količinom padalina drastično premašili višegodišnji prosjek, primjerice Pazin, za čak 131 posto. Dio Istre i Kvarnera svrstan je u kategoriju vrlo kišnog područja, a dio srednjeg i južnog Jadrana lani su bili izrazito sušni.

– Odskakanje od gotovo dva stupnja Celzijeva na godišnjoj razini, što je lani zabilježeno u Gospiću, dosta je veliko za godišnju razinu – komentira klimatolog Krešo Pandžić, zamjenik ravnatelja DHMZ-a.

Strategija prilagodbe

Na temelju podataka kojima raspolažemo teško je, dodaje, prognozirati kakav će biti porast temperatura u idućim godinama, ali je izvjesno da se globalno zatopljenje nastavlja sa svim posljedicama koje nosi.

Hrvatska još uvijek radi na Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu i na nacrtu Akcijskog plana. Oni bi trebali definirati ranjive sektore koji će biti pogođeni klimatskim promjenama, a pretpostavlja se da će među njima biti i turizam kao jedna od ključnih gospodarskih grana. »Na strategiji se ubrzano radi, Hrvatska u tom segmentu u potpunosti prati strategiju Europske unije«, ocjenjuje Krešo Pandžić u izjavi za Novi list.

 

Naslovna: DHMZ/meteo.hr