Zašto računalne prognoze često nisu dobre?

avansert_meteogram

Prije dolaska interneta, opcije za čuti vremensku prognozu bile su ili radio ili televizija, a sve ih je servisirao Državni hidrometeorološki zavod.

Danas, kad je tehnologija toliko napredovala da i amateri mogu naučiti čitati sinoptičke karte, i izvora vrmenskih prognoza je više. Pojedinac sam odlučuje kojem će izvoru vjerovati te hoće li sam iščitati vremensku situaciju putem dostupnih prognostičkih karata ili će pogledati jednu od brojnih gotovih prognoza kojima vrvi internet.

Prvo rješenje je 7-dnevna prognoza koju na svojim stranicama nudi DHMZ. Na tu prognozu često se pozivaju neupućeni mediji i na temelju te prognoze nižu svoje “uspješne” senzacionalističke članke. Ne znaju ili ne žele znati da je nemoguće da u Rijeci na +8°C pada snijeg, bitno da se isti prikazuje.
A evo što piše u opisu te prognoze: “Računalna” ili “kompjutorska”, prognoza vremena izravan je rezultat jednog prognostičkog modela. Znak vremena određen je iz prognoze količine naoblake, te vrste i količine oborine određenog dana. Ako se pojavljuje kiša ili snijeg, to ne znači da će padati cijeli dan, nego barem u jednom njegovom dijelu. Pritom se srednja naoblaka i ukupna količina oborine izračunavaju iz četiri uzastopna prognostička šestsatna termina (6, 12, 18 i 00 UTC). Najviša i najniža temperatura zraka također su izravan rezultat modela, bez ispravaka prognostičara.
Dosadašnje praćenje ostvarenja prognoza pokazalo je da temperatura izravno uzeta iz modela odstupa od stvarnih vrijednosti mnogo više od službenih prognoza meteorologa (što naravno ima svoje razloge). Stoga te sedmodnevne prognoze valja shvatiti tek kao trend vremena, tj. najavu dana u kojima se očekuju zatopljenja i/ili zahladnjenja, kao i oborine. Također, ne smije se zanemariti pouzdanost prognoza koja je sve manja, što je prognostičko razdoblje dulje.

Jasno je iz toga da je ovdje riječ o čistom računalnom izračunu koji ne zna i ne mora znati kako se u pojedinim situacijama ponaša primjerice riječko područje.

Drugi izvor koji je postao sve češći izvor za gotovu prognozu je prognoza koju izdaje Norveški meteorološki institut, popularni yr.no. Iako je prognoza također računalni izračun istog modela kao i 7-dnevna DHMZ-a, model ima poboljšanu inačicu koja uglavnom ne prikazuje nebuloze te ga mnogi koriste kao izvor meteorološkog informiranja.
Međutim, ni njegove prognoze ne smiju se uzimati zdravo za gotovo. Računalo ne pozna mikroklimu područja i u situacijama bez nekih značajnijih sustava model jako griješi.
Primjerice yr.no nemojte nikada uzeti za relevantan model kod situacija po buri, gdje on redovno prikazuje oborine u Rijeci, a opće je poznata činjenica da se kiša i bura u Rijeci baš i “ne vole”.
Druga je situacija kada kruži vlažan i nestabilan zrak, bez konkretne ciklone. Modelu je nemoguće znati gdje će i kada nastati olujna naoblaka koja donosi pljuskove te nerijetko bude neprecizan.

Najbolja je kombinacija vlastito pregledavanje prognostičkih materijala i izvlačenje zaključaka na temelju poznavanja mikroklime područja. Ako nemate vremena, računalne prognoze uzmite s velikm rezervom. Ili jednostvano prepustite to nama. Mi to činimo već 9 godina za vas.