Znanstvenici osmislili vremeplov za – vrijeme?

Jeste li se ikad upitali kakvo je vrijeme bilo davne 1836. godine? Grupa iz Bouldera bi mogla imati taj i još mnogo odgovora. Prošlog je mjeseca istraživački tim kojeg financira NOAA lansirao novu verziju vremeplova za vrijeme na kojoj rade od 2011. godine.

Nacionalna uprava za ocean i atmosferu (NOAA) financira istraživanja da bi istražila vremensku povijest još od 1836. godine. Vrhunski sustav asimilacije podataka, poznat kao Projekt reanalize 20. stoljeća, stvara moderne modele za procjenu najvjerojatnijeg stanja globalne atmosfere i vremena između 1836. i 2015. godine Uskoro će se znanstvenici moći vratiti daleko u prošlost.

“U određenom smislu ćemo moći putovati natrag”, kaže znanstvenica Laura Slivinksi koja je uz Gil Compo među dvije vodeće znanstvenice na projektu. Zajedno su realizirale bezbroj događaja u “povijesti vremena”, uključujući “Zdjelu prašine”, “Veliku mećavu” iz 1888. godine i razne uragane.

“Zdjela prašine” je poznata i pod nazivom “Prljave tridesete”, a izraz je koji se koristi za niz pješčanih oluja koje su tridesetih godina pogodile prerije srednjeg dijela SAD-a i Kanade. Zajedno s dugotrajnom sušom, plodno su tlo učinile neobradivim zbog čega se mnoštvo stanovnika moralo iseliti iz svojih domova. Iako je pješčana oluja potaknuta prirodnim čimbenicima, jedan od uzroka je pretjerano iskorištavanje tla na pogođenim područjima.

“Dakle, današnje vrijeme i ekstremne događaje možemo staviti u kontekst onoga što se dogodilo u prošlosti. Jesu li jači? Jesu li moćniji? Jesu li učestaliji? Imamo li utjecaja na današnje vrijeme?”, pita se Compo.

Veliki broj korištenih podataka stiže iz starih dnevnika brodova i zapisa meteoroloških postaja. Posebno im je zanimljiva USS “Jeanette” koja je istraživala Arktik. Taj je brod 1879. godine otplovio u istraživačku misiju na Arktik sa svrhom znanstvenih promatranja u potrazi za prolazom na sjeverozapadu. Zbog hladnih i zimskih uvjeta, brod i njegova 33 člana posade bili su smrznuti na mjestu dvadeset i jedan mjesec.

Članovi posade na brodu bilježili su vremenske podatke mjesecima nakon što se brod zamrznuo na Arktiku. “Iako su se borili za preživljavanje i dalje su marljivo bilježili svoja vremenska opažanja svakih četiri do šest sati”, objašnjava Compo.

Do trenutka potonuća broda, neki su članovi posade uspjeli doći do kopna. Na kraju je knjiga dnevnika, puna vremenskih podataka, poslana u Washington D.C., gdje je stavljena u Nacionalni arhiv. “Iz njihovih opažanja možemo rekonstruirati gdje je bio mlazni tok, čak i u 1879-1880”, kaže Compo.

Projekt reanalize 20. stoljeća pregledao je očitanja barometarskog tlaka iz zapisa i rekonstruirao atmosferske uvjete opisanog razdoblja. Uz brod “Jeannette” i druge događaje, znanstvenici mogu ponovno analizirati ono za što imaju podatke. Manjak meteoroloških stanica ili zapisa može dovesti do onoga što nazivaju “maglom neznanja”, koje na modelima izgledaju poput sivih oblaka. “Kad ugledate tu maglu neznanja, tad nam opažanja s broda “Jeannette” daju saznanja i otkrivaju nam kakvo je vrijeme”, kaže Compo, a prenosi MSN.

Konačno, cilj projekta je proučiti ekstremne vremenske događaje iz prošlosti i iskoristiti to znanje za buduće događaje. Naučene lekcije mogu dovesti do sigurnije infrastrukture ili do bolje prakse upravljanja u kriznim situacijama.

“Ako želimo graditi zgrade i infrastrukturu otpornu na ekstremne vremenske uvjete, moramo znati sve o ekstremnim vremenima u prošlosti, bez obzira na to imaju li ljudi utjecaj ili ne”, zaključuje Compo. (Novi list)

Ilustracija, Tomislav Balen