Znanstvenici otkrili ambiciozan plan proizvodnje leda na Arktiku

Drastična vremena zahtjevaju i drastične mjere. Temperatura na Arktiku svake godine sve je viša, led u moru se sve više topi, no znanstvenici na čelu sa Stevenom Daschom sa Sveučilišta u Arizoni, predlažu Bondovsko rješenje. Njih nekolicina pokreću prve korake kako ga ponovno zalediti, prije nego izgubi sav svoj led, a to se procjenjuje da će biti 2030. godine.

Plan je na manjem dijelu Arktika instalirati 10 milijuna pumpi pogonjenih vjetrom koje bi po gornjem sloju leda u zimskim mjesecima izbacivale vodu po površini tako konstantno povećavajući debljinu ledenog pokrova. Procjenjuje se da bi takvom intervencijom 10% arktičkog leda bilo spašeno.
Svaka bi pumpa bila pogonjena turbinom čija će lopatica imati promjer od 6 metara, a težit će 4 tone. Uz to bit će potrebne ogromne količine čelika, i to 100 milijuna tona godišnje, što je 20 milijuna tona više nego što SAD proizvede tijekom jedne godine.

Trebalo bi svake godine instalirati milijun pumpi da bi se u 10 godina pokrilo 10% Arktika, a ukupna 10-godišnja investicija stajala bi 500 milijardi dolara. Čini se ogromna svota novca, ali za tako važan projekt ne smije biti skupo, tim više, ako se uzme u obzir da bi se godišnje na svjetskoj razini trebalo izdvojiti 500 milijuna dolara, što je tek 0.64% globalnog GDP-a, 2.7% GDP-a SAD-a ili 13% američkog godišnjeg proračuna.

Da bi se pokrio najvažniji dio potrebno je 10 milijuna pumpi, a za cijeli Arktički ocean potrebno je 100 milijuna pumpi, od kojih će svaka biti pogonjena turbinom čija će lopatica imati promjer od 6 metara, a težit će 4 tone. Uz to bit će potrebne ogromne količine čelika, i to 100 milijuna tona godišnje, što je 20 milijuna tona više nego što SAD proizvede tijekom jedne godine

Krene li se u realizaciju i pokaže li se projekt učinkovitim, nastojat će se primijeniti i na ostatku Arktika. To bi značilo 100 milijuna pumpi, a matematiku o cijeni investicije prepuštamo vama.